ZABRINJAVAJUĆE: Svaki drugi Hrvat umrijet će od ove bolesti, a Dubrovačka djeca su u posebnom riziku

Hrvati su prema statistikama u samom vrhu europe po broju pušača i pretilih osoba uz to zahvaljujući modernom stilu života previše i sjedimo. Rezultat ovakvih statistika jest činjenica da nas najviše pogađaju kardiovaskularne bolesti, a posljedica svega toga je da svaki drugi Hrvat umire upravo od bolesti kardiovaskularnog sustava.

Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2023. godini gotovo 20.000 ljudi umrlo je od bolesti srca i krvnih žila. To je oko 38,8 % svih smrtnih slučajeva u zemlji. 

Evo što to znači u brojkama:

• Od tih gotovo 20.000 umrlih, oko 43 % su žene, dok su muškarci doživjeli oko 34,5 % smrtnih slučajeva zbog kardiovaskularnih bolesti.
• Bolesti srca sudjeluju s čak 23 % u prijevremenim smrtnim slučajevima — to su smrti prije navršene 65. godine života.
• Najčešći “krivci” su ishemijska bolest srca i hipertenzivne bolesti – posljedice dugotrajnog visokog krvnog tlaka, loših prehrambenih navika, prekomjerne težine i stresa.

Iako HZJZ navodi da je u posljednja dva desetljeća došlo do općeg smanjenja smrtnosti od ovih bolesti – posebno cerebrovaskularnih (udar mozga) – Hrvatska i dalje ima jednu od najviših stopa smrti od kardiovaskularnih bolesti u Europskoj uniji. 

 

Dubrovačko-neretvanska županija u posebnom riziku

Ni Dubrovčani ne zaostaju za nacionalnim brojevima, a liječnici  upozoravaju da velik broj Dubrovčana pati od povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti uz to se hranimo loše  i premalo se krećemo.

Ono što posebno zabrinjava na području naše županije jest činjenica da imamo najveći broj pretile djece ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi, a kod mladih se već sad bilježi pretilost, povišen kolesterol, neadekvatna kontrola tlaka – to znači da će, ako se ništa ne promijeni, današnja djeca imati još više zdravstvenih problema i veću stopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, a time će biti i veći pritisak na sustav zdravstva ako se ne reagira sada.

Alarmantna situacija

1. Prevencija se isplati – prema HZJZ-u, velik dio prerane smrtnosti može se izbjeći promjenom životnih navika: (redovita fizička aktivnost, uravnotežena prehrana, nepušenje, kontrola tlaka i kolesterola) mogu smanjiti rizik i do 80 % prijevremenih smrtnih slučajeva.
2. Zdravstvo se mora prilagoditi – nije dovoljno samo liječiti — potrebno je detektirati problem na vrijeme, educirati ljude, uvesti preventivne programe na razini županija, uključujući Dubrovnik.
3. Individualna odgovornost – često čekamo posljednji trenutak: bol u prsima, pritisak, zadihanost… kad je već kasno. Zdrav život nije luksuz, već nužnost