Policija prekinula druženje, hoće li klapski after ispod žižule postati prošlost?

Nakon što je policija po dojavi prekinula legendarno noćno pjevanje ispod omiške žižule, nekoliko mladih klapaša zamolilo nas je da istražimo prijeti li najautentičnijem dijelu Festivala dalmatinskih klapa ukidanje?

Sedam od deset omiških večeri je iza nas, pred nama je tradicionalni koncert Grad Zagreb, Gradu Omišu te uzbudljivo žensko i muško finale 18. i 19. srpnja. Službeni dio 59. Festivala dalmatinskih klapa realizira se na visokoj razini kako organizatora, tako i sudionika i izvođača, no jednako važan neformalni dio ispod kultne žižule je pred velikim izazovima!

Nakon Večeri mješovitih klapa koja se održala u nedjelju 6. srpnja, uslijedio je, kako kažu svjedoci, najbolji klapski after u ranijoj povijesti festivala. Za one manje upućene, koncept klapskog aftera puno je više od onoga što naziv otkriva, to je neformalno druženje ispod opjevane žižule kad sve klape pjevaju, klapaši se međusobno upoznavaju i miješaju, a u fokusu je narodna, izvorna klapska pjesma i to više nego na službenom dijelu festivala. Bez imperativa pozornice i ocjena žirija, klape se opuste i pjevaju kako se pjevalo onda, u zlatno doba klapske pjesme, vraćaju se na izvor narodnog undergrounda, u središte famoznog kruga.

Baš je jedan takav punokrvni after bio u tijeku, kad ga je naprasito zaustavila policija. Bilo je, kažu nam sudionici, oko 4 ujutro što je za klapski after najmanje par sati prerano.

„Došli su nabrijani kao da razbijamo, povraćamo i uništavamo, a mi smo samo pjevali. Bili su nervozni kao da smo na zvučnik puštali muziku na najjače, ni dobra večer, oprostite morat ćemo prekinut druženje, nego – ajmo da ste odmah prestali urlat!“, ispričao nam je jedan sudionik aftera čiji su podaci poznati redakciji.

Događaj je potvrdila i PU splitsko-dalmatinska, postupali su, kažu, nakon prijave.

„Policijska postaja Omiš u 4:05 sati zaprimila dojavu da se na Trgu dr. Franje Tuđmana u Omišu čuje glasno pjevanje. Policijski službenici su odmah po zaprimanju dojave izašli na mjesto događaja gdje su zatekli sedam osoba koje su međusobno razgovarale. Osobe su upozorene na ponašanje te su, nakon što im je ukazano na potrebu održavanja javnog reda i mira u kasnim noćnim satima, napustile navedenu lokaciju. Prilikom postupanja nisu utvrđeni elementi narušavanja javnog reda i mira niti bilo kojeg drugog prekršaja te nije bilo potrebe za daljnjim policijskim postupanjem. Također, ovom prilikom nije bilo privođenja ni sankcioniranja bilo koje osobe“, napisali su iz PU splitsko-dalmatinske.

Sudionici nam otkrivaju da se isti slučaj dogodio prošle godine nakon jedne od izbornih večeri festivala kad je after prekinula policija u dva sata u noći pa smo se i mi zapitali, prijeti li klapskom afteru ispod žižule, o kojem sanja svaki pravi klapaš, takozvano izumiranje? Ovo smo pitanje postavili FDK-u, no do danas nismo dobili službeni odgovor.

U slučaju dojave o remećenju javnog reda i mira, primjerice zbog glasnog pjevanja ili buke u noćnim satima, policijski službenici obavezni su izaći na teren. Po dolasku, pristupaju utvrđivanju identiteta osoba, provjeravaju postoji li prekršajna odgovornost te po potrebi izdaju usmeno upozorenje ili pokreću prekršajni postupak. No, pitanje je, je li klapski after ispod žižule pošteno i pravedno stavljati u koš remećenja javnog reda i mira?

Klapska pjesma dio je hrvatskog kulturnog identiteta. Od 2012. godine službeno je zaštićena kao nematerijalna kulturna baština čovječanstva pod okriljem UNESCO-a. Višeglasna, tradicionalna glazbena forma duboko je ukorijenjena u dalmatinskom načinu života i njegovom mediteranskom nasljeđu, prožeta je emocijama, pripadnošću i obrascima ponašanja koja se prenose generacijama. Klapa je nastala spontano, po kantunima, dok se remetila noćna idila mraka i tišine koju danas nazivamo javni red i mir. Njen izvor nije profesionalna omiška pozornica, reflektori, televizijski prijenos i odlično ozvučenje, već a cappella, sotto voce terca pod okriljem noći, bez obzira na to što je festivalska produkcija već gotovo 60 godina na najbolji mogući način čuva, štiti, baštini, unaprjeđuje i brendira.

Pjevanje ispod žižule nije obično revanje pijanih i/ili domaćih turista, to je najautentičniji prikaz onoga što klapa jest i baš zato bi se FDK trebao pozabaviti ovim potencijalnim problemom. U prvom redu, možda bi trebalo senzibilizirati susjede kojima klapsko pjevanje ispod žižule u Omišu smeta, iako se radi o najpoznatijem i najvećem brendu grada. Smeta li zaista pjesma Omišanima ili možda gostima i turistima? Do koje je mjere stihijski turizam i kapitalizam nagrizao navade i šarm grada ispod slavne stijene?

Također, FDK bi tijekom realizacije svojih večeri, a deset večeri u godini zaista nije puno, mogao razmisliti o uskoj suradnji s policijom baš iz ovakvih i sličnih razloga. Unaprijed dogovoreni, neformalni protokoli mogli su ublažiti reakciju nadobudnih policajaca koji su jednom momku prijetili privođenjem i prijavom. Već smo napisali da nakon dojave moraju postupati, ali mogu upozoriti, mogu stišati, mogu objasniti, biti ljubazni.

Klapska pjesma ljudski je fenomen, simbol kulturnog identiteta koji se prepoznaje i poštuje diljem svijeta, ne bi li najviše pijeteta i poštovanja trebala dobiti tamo gdje joj je doma, gdje joj je središte? Ako se prijave i postupanja policije nastave u narednim večerima ili dogodine, hoće li to u konačnici rezultirati ukidanjem klapskog aftera? I za kraj, najvažnije pitanje, ima li FDK uopće smisla bez remećenja javnog reda i mira, u kasnim noćnim satima, ispod žižule?