Novi pravilnik iz temelja mijenja pravila u lukama: Nema više ‘doživotnih’ stalnih vezova, od sada će biti s rokom trajanja

Doživotni vezovi u svim hrvatskim lukama, pa tako i onima na području Dubrovačko-neretvanske županije, uskoro postaju stvar prošlosti, jer novi pravilnik Ministarstva mora uvodi maksimalni rok od 10 godina za korištenje vezova, što predstavlja najveću promjenu u upravljanju lukama nakon 12 godina.

Promjene dolaze nakon punih 12 godina od posljednjih izmjena propisa, a najvažnija novost je da stalni vezovi više neće biti “doživotni”. Svi postojeći ugovori o stalnom vezu koji su sklopljeni na neodređeno vrijeme ostat će na snazi još maksimalno 10 godina od stupanja na snagu novog pravilnika.

Nakon tog razdoblja, svi korisnici vezova u svim hrvatskim lukama morat će se prilagoditi novim pravilima.

Javne liste čekanja i veća transparentnost

Županijske lučke uprave, uključujući onu Dubrovačko-neretvansku, morat će u roku od 90 dana od stupanja pravilnika na snagu ustrojiti i javno objaviti liste čekanja za dobivanje stalnog veza. To je potpuna novost jer dosad takva obveza nije postojala, a mnogi zainteresirani vlasnici plovila u cijeloj Hrvatskoj nisu imali jasan uvid u svoj status na listi čekanja.

Nova pravila propisuju da lučke uprave moraju o zahtjevima za korištenje stalnog veza odlučivati strogo prema redu zaprimanja, a prednost imaju vlasnici plovila s prebivalištem ili sjedištem u jedinici lokalne samouprave gdje se luka nalazi. Ovo pravilo vrijedi za sve luke u Hrvatskoj.

Označavanje vezova i javna objava podataka

Sve županijske lučke uprave u Hrvatskoj morat će označiti sve vezove u lukama brojevima te javno objaviti podatke o svim dodijeljenim stalnim vezovima s registarskim oznakama plovila i imenima korisnika.

Ovaj potez značajno će povećati transparentnost sustava i smanjiti mogućnost zlouporaba. Više neće biti moguće da netko drži vez, a da se ne zna tko je stvarni korisnik.

Novi pravilnik donosi i detaljniju kategorizaciju luka, koje se sada mogu svrstati u najviše četiri kategorije i podijeliti u najviše pet zona. Pri određivanju kategorije uzimaju se u obzir geografski položaj, uređenost infrastrukture, stupanj zaštićenosti, opremljenost i blizina sadržaja.

Za Dubrovačko-neretvansku županiju, kao i za ostale hrvatske županije s razvedenom obalom i velikim brojem luka, ovo znači mogućnost preciznijeg određivanja lučkih tarifa prema stvarnoj vrijednosti pojedinih dijelova luka.

Utjecaj na vlasnike tradicijskih brodova

Pravilnik donosi i pozitivnu vijest za vlasnike tradicijskih drvenih brodova koji su važan dio pomorske baštine Hrvatske, uključujući i Dubrovačko-neretvansku županiju. Oni mogu dobiti popust od 50% na pristojbu za vez, čime se potiče očuvanje ove vrijedne baštine.

Sve županijske lučke uprave, uključujući i onu Dubrovačko-neretvanske županije, morat će u roku od 90 dana od stupanja pravilnika na snagu uskladiti sve svoje akte s novim propisima, a u roku od dvije godine ishoditi lokacijsku dozvolu za vezove na sidrištima.

Ovo je značajan administrativni izazov, ali dugoročno će donijeti veći red u upravljanje lukama.

Za mnoge dugogodišnje korisnike vezova u svim hrvatskim lukama promjene će biti značajne, no pravilnik donosi jasnija pravila igre i veću transparentnost, što bi u konačnici trebalo rezultirati pravednijim sustavom dodjele vezova u cijeloj Hrvatskoj. Nacrt pravilnika trenutno je u postupku e-savjetovanja, tijekom kojeg zainteresirani građani i institucije mogu dati svoje primjedbe i prijedloge.

Ovaj tekst je sufinanciran od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.