Evo što sada točno rade kardinali u Vatikanu i kako odlučuju o novom papi

Katolička Crkva ostala je bez poglavara. U 89. godini života preminuo je papa Franjo, a između 15. i najviše 20. dana nakon njegove smrti započinje izbor novog pape. Kako taj proces izgleda i koliko može trajati, objasnio nam je teolog Šime Zupčić.

„Kao i mnoge stvari u Crkvi, i ova je situacija strogo i jasno propisana. Nakon smrti pape slijedi devet dana žalosti, a u tom razdoblju održava se i sprovod. Također, određeno je da najmanje petnaest, a najviše dvadeset dana nakon papine smrti – ili odstupanja s dužnosti, bilo smrću ili odreknućem – započinju konklave.
Prije samih konklava kardinali održavaju sastanke na kojima još ne razgovaraju o konkretnim imenima, već o viziji Crkve i profilu pape kakav bi bio potreban u nadolazećem razdoblju“, pojasnio je Zupčić.

Kad započnu konklave, kardinali mlađi od 80 godina – njih trenutno 135 – zatvaraju se u Sikstinsku kapelu kako bi između sebe izabrali novog papu.

„Tijekom konklava kardinali svakog dana imaju četiri glasanja. Svaki od njih na ceduljici ispisuje ime osobe za koju smatra da bi trebala postati novi papa. U prvim glasanjima glasovi se često rasprše na veći broj kandidata. No kako vrijeme odmiče, počinje se kristalizirati smjer u kojem Crkva želi ići, pa se fokus sužava na nekoliko imena“, dodaje Zupčić.

Novi papa postaje onaj kandidat koji osvoji dvotrećinsku većinu glasova.

„Za izbor pape potrebna je dvotrećinska većina, a ne samo natpolovična, kako bi se izbjegla podjela unutar Crkve – situacija u kojoj bi jedna polovica kardinala gotovo pobijedila, a druga gotovo izgubila. Cilj je da novi papa bude osoba oko koje se ujedinjuje velika većina kardinala“, zaključuje Zupčić.