Samo dva dana u godini vrijedi ovo pravilo – danas je jedan od njih, a bez mise samo danas
Redakcija
18. travnja 2025.
Nakon kraja korizme, Veliki petak zauzima posebno mjesto u liturgijskom kalendaru i u životima vjernika. To je dan kada se Crkva u tišini i sabranosti prisjeća Isusove muke i smrti na križu. Upravo zato, na ovaj dan katolici su pozvani na post i nemrs, izražavajući tako poštovanje prema Kristovoj žrtvi i vlastito sudjelovanje u otajstvu otkupljenja.
Što je post, a što nemrs?
Post znači uzimanje samo jednog potpunog obroka u danu, uz mogućnost dva manja obroka (koja zajedno ne čine puni obrok), bez konzumacije slatkiša, alkohola ili raskošne hrane. Obvezuje sve punoljetne vjernike od 18. do 60. godine života.
Nemrs označava uzdržavanje od mesa toplokrvnih životinja (crveno i bijelo meso), a obvezuje sve vjernike od navršenih 14 godina naviše. Riba i plodovi mora dozvoljeni su, kao i biljna prehrana.
Veliki petak je jedan od samo dva dana u godini kada je Crkva izričito propisala i post i nemrs – drugi takav dan je Čista srijeda (Pepelnica).
Zašto postimo i zašto se odričemo?
Post i nemrs nisu sami sebi svrha. Oni su način da tijelom izrazimo ono što duh osjeća – tugu zbog Kristove muke, želju za obraćenjem i blizinom s Bogom. Odricanje od hrane postaje čin molitve i solidarnosti s patnicima, ali i prilika za čišćenje srca.
Na Veliki petak ne slave se mise. Umjesto toga, vjernici se okupljaju na Službi Muke Gospodnje, koja uključuje čitanje Muke po evanđelistu, klanjanje križu i pričest s hostijama koje su posvećene dan ranije, na Veliki četvrtak.
Tišina koja govori više
Posebna tišina Velikog petka nosi snažnu poruku: Bog je umro iz ljubavi prema čovjeku. U toj tišini, bez slavlja, glazbe i svečane mise, Crkva poziva svakog vjernika da uđe u osobnu molitvu, razmatranje i zahvalnost.