13-ta penzija, manja penalizacija… Imamo sve detalje nove mirovinske reforme!

Godišnji dodatak na mirovinu koji će se isplaćivati jednom godišnje svim umirovljenicima najveća je, ali svakako ne i jedina novost koju donosi prijedlog novog Zakona o mirovinskom osiguranju koji je upravo pušten u e-savjetovanje. Ova promjena, koju mnogi nazivaju “13. mirovinom”, samo je jedna od niza mjera kojima se nastoji značajno poboljšati materijalni položaj umirovljenika. Uz godišnji dodatak, zakon predviđa povoljniji model usklađivanja mirovina, povećanje najniže mirovine, veće invalidske mirovine, ukidanje penalizacije za starije umirovljenike i niz drugih pogodnosti. U nastavku donosimo detaljan pregled svih novosti koje će stupiti na snagu usvajanjem ovog zakona.

Povoljniji model usklađivanja mirovina

Sljedeća vrlo važna promjena odnosi se na način usklađivanja mirovina. Prema novom Zakonu, mirovine će se i dalje usklađivati dva puta godišnje (1. siječnja i 1. srpnja), ali po znatno povoljnijem modelu koji će ubrzati rast mirovina.

Umjesto dosadašnjeg omjera 70:30% između rasta plaća i potrošačkih cijena, novi model predviđa omjer 85:15%. To konkretno znači da će se za izračun usklađivanja mirovina uzimati 85% stope rasta plaća i 15% stope rasta potrošačkih cijena ako je udio stope promjene potrošačkih cijena manji ili jednak 50%. U slučajevima kad je udio stope promjene potrošačkih cijena veći od 50%, uzet će se 85% stope rasta potrošačkih cijena i 15% stope rasta plaća.

Ovakav povoljniji model usklađivanja trebao bi osigurati brži rast mirovina i bolje praćenje rasta životnog standarda. Za umirovljenike to znači da će njihove mirovine brže rasti i više pratiti rast plaća, što je posebno važno u razdobljima gospodarskog rasta kada plaće rastu brže od potrošačkih cijena.

Godišnji dodatak na mirovinu – nova pogodnost za sve umirovljenike

Novi zakon uvodi potpuno novi institut godišnjeg dodatka na mirovinu koji će se isplaćivati svim umirovljenicima u prosincu svake godine. Ova isplata, koju mnogi uspoređuju s “13. mirovinom”, bit će neovisna o redovitim mjesečnim mirovinama i predstavlja jednu od najvažnijih novosti ovog zakona.

Godišnji dodatak određivat će se prema pravednom modelu koji uzima u obzir duljinu radnog vijeka. Visina dodatka računat će se kao umnožak broja punih godina mirovinskog staža i vrijednosti dodatka za jednu godinu staža. Vrijednost za jednu godinu staža određivat će Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. listopada svake godine. Osobama kojima mirovina nije određena na temelju mirovinskog staža, godišnji dodatak će se odrediti na temelju 15 godina staža.

Važno je napomenuti da će pravo na godišnji dodatak imati svi korisnici mirovina ostvarenih prema općem ili posebnom propisu, pod uvjetom da su mirovinu ostvarili prije donošenja Vladine Odluke o vrijednosti dodatka za tu godinu. Ovaj dodatak isplaćivat će se u prosincu, bez potrebe za podnošenjem posebnog zahtjeva.

Povećanje najniže mirovine

Novi zakon donosi značajno poboljšanje za one s najnižim mirovinskim primanjima. Za korisnike najniže mirovine predviđa se povećanje sa sadašnjih 103% na 106% aktualne vrijednosti mirovine. Ovo povećanje od približno 3% primijenit će se na sve korisnike najniže mirovine, uključujući i one koji su pravo na nju ostvarili prije stupanja na snagu novog zakona.

Posebno je važno napomenuti da će Zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj dužnosti odrediti novu svotu najniže mirovine od datuma stupanja na snagu zakona, bez potrebe za podnošenjem zahtjeva od strane korisnika. To znači da umirovljenici ne moraju ništa poduzimati niti ispunjavati dodatne formulare kako bi ostvarili ovo povećanje. Najniža mirovina tako će po treći puta biti dodatno povećana, nakon što je već dva puta bila povećana u prethodnim izmjenama mirovinskog zakona.

Veći dodani staž za djecu – značajno povećanje za majke

Novi zakon donosi važno poboljšanje za roditelje, posebno majke. Roditeljima, prvenstveno majkama, povećava se dodani staž za svako rođeno ili posvojeno dijete s dosadašnjih 6 mjeseci na punih 12 mjeseci. Ova promjena trebala bi dovesti do prosječnog povećanja mirovine za oko 3% po djetetu, što znači da će majka s troje djece imati prosječno oko 9% veću mirovinu nego što bi imala prema sadašnjem zakonu.

Dodani staž u pravilu pripada majci ili posvojiteljici. Međutim, zakon prepoznaje i moderne obiteljske odnose, pa ako je umjesto majke dodatni rodiljni dopust koristio otac djeteta, pod određenim uvjetima dodani staž može pripasti i ocu.

Ova mjera posebno je važna jer doprinosi smanjenju razlike u visini mirovina između žena i muškaraca. Poznato je da žene često imaju niže mirovine zbog izostanka s tržišta rada tijekom rodiljnog dopusta i brige o djeci, a ova mjera to kompenzira. Također, povećava mirovinu proporcionalno broju djece, što je dodatna demografska mjera u skladu sa Strategijom demografske revitalizacije Republike Hrvatske.

Povećanje invalidskih mirovina

Novim zakonom značajno se poboljšava materijalni položaj korisnika invalidskih mirovina, koji su trenutno među najugroženijim kategorijama umirovljenika. Od 1. siječnja 2026. mirovinski faktori za invalidske mirovine povećavaju se za približno 10%.

Za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti mirovinski faktor povećava se s 0,8 na 0,9, a za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti s 1,0 na 1,1. To konkretno znači da će osobe s invalidskom mirovinom zbog potpunog gubitka radne sposobnosti primati 10% veću mirovinu nego do sada.

Ovo povećanje primijenit će se na sve sadašnje i buduće korisnike invalidskih mirovina. Posebno je važno istaknuti da zatečenim korisnicima Zavod za mirovinsko osiguranje to neće raditi na zahtjev, već po službenoj dužnosti, najkasnije do 31. ožujka 2026. To znači da svi korisnici invalidskih mirovina automatski ostvaruju ovo povećanje, bez potrebe za pokretanjem bilo kakvog postupka ili podnošenjem zahtjeva.

Ukidanje penalizacije prijevremene mirovine nakon navršenih 70 godina

Značajno poboljšanje očekuje i korisnike prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina života. Njima će se ukinuti smanjenje mirovine zbog prijevremenog umirovljenja (tzv. penalizacija), što će dovesti do osjetnog povećanja mirovine.

Prema sadašnjem zakonu, osiguranici koji odu u prijevremenu mirovinu prije navršene propisane starosne dobi, imaju trajno smanjenu mirovinu za 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Za one koji su u mirovinu otišli pet godina ranije, to znači trajno smanjenje od 12%. Novim zakonom ova “kazna” za raniji odlazak u mirovinu prestat će važiti nakon navršene 70. godine života.

Ukidanje penalizacije nastupit će od prvog dana idućeg mjeseca nakon navršene 70. godine života. Posebno je važno istaknuti da će mjera obuhvatiti i korisnike koji su 70 godina navršili prije stupanja na snagu zakona, a mirovina bez smanjenja odredit će im se od 1. siječnja 2026. Zavod za mirovinsko osiguranje će to učiniti po službenoj dužnosti, najkasnije do 31. ožujka 2026., što znači da umirovljenici ne moraju podnositi nikakve zahtjeve.

Šire mogućnosti rada u mirovini

Novim zakonom značajno se proširuju mogućnosti rada uz istovremeno primanje mirovine, što će mnogim umirovljenicima omogućiti dodatni izvor prihoda i aktivniji život.

Za korisnike starosne, prijevremene starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika zadržava se mogućnost rada do polovice punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine, što je već omogućeno prijašnjim izmjenama zakona. Novost je da će od 1. siječnja 2026. ovi umirovljenici moći raditi i dulje od polovice punog radnog vremena, pa čak i puno radno vrijeme, ali će im se tada isplaćivati 50% mirovine. Ovo je posebno korisno za one koji se osjećaju radno sposobnima i žele nastaviti raditi s punim angažmanom.

Velike promjene očekuju obrtnike i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Od 1. siječnja 2026. nakon navršenih 65 godina života moći će primati 50% mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti. Ovo je značajna novost jer prema trenutno važećem zakonu nemaju mogućnost rada uz istovremenu isplatu mirovine, što ih stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na zaposlenike.

Za korisnike invalidske mirovine također se uvode važne promjene. Korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti omogućuje se rad do 3,5 sata dnevno uz isplatu mirovine, što do sada nije bilo moguće osim za korisnike koji su mirovinu ostvarili prema Zakonu o hrvatskim braniteljima. Korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti omogućuje se isplata mirovine u punom iznosu ako se zaposle do polovice punog radnog vremena, što će im omogućiti bolje usklađivanje rada s njihovim preostalim radnim sposobnostima.

Veće povećanje za kasnije umirovljenje

Novo zakonsko rješenje dodatno potiče dulji ostanak u svijetu rada, što je osobito važno u kontekstu demografskog starenja i održivosti mirovinskog sustava. Bonifikacija za kasnije umirovljenje postaje znatno povoljnija.

Bonus za kasnije umirovljenje iznosi 0,45% za svaki mjesec rada nakon navršene dobi za starosnu mirovinu, ali se uvode dvije važne promjene. Prva je da se više ne uvjetuje s navršenih 35 godina mirovinskog staža, što znači da će svi osiguranici, neovisno o duljini mirovinskog staža, imati pravo na ovo povećanje. Druga je da se ne ograničava na najviše pet godina (odnosno maksimalno 27%), što znači da će osobe koje nastave raditi i nakon 70. godine života nastaviti ostvarivati ovo povećanje.

To konkretno znači da će osiguranici koji odluče raditi dulje nakon stjecanja uvjeta za mirovinu imati značajno veću mirovinu. Na primjer, osoba koja nastavi raditi tri godine nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, dobit će za 16,2% veću mirovinu (36 mjeseci × 0,45% = 16,2%). Za osobu koja nastavi raditi pet godina, povećanje iznosi čak 27% (60 mjeseci × 0,45% = 27%).

Poboljšanje statusa korisnika obiteljske mirovine

Novim zakonom uvodi se nekoliko važnih poboljšanja za korisnike obiteljske mirovine, što će pozitivno utjecati na materijalno stanje brojnih obitelji koje su izgubile svog hranitelja.

Značajno se povećava cenzus za utvrđivanje činjenice uzdržavanja članova obitelji, što je uvjet za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu. Prema novom zakonu, cenzus se povećava na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža (ako je član obitelji živio u istom kućanstvu s umrlim). Ako član obitelji nije živio u istom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom mirovine, cenzus iznosi najnižu mirovinu za 15 godina mirovinskog staža uvećanu za 20%. Ovo povećanje omogućit će većem broju članova obitelji ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu.

Novi zakon također znatno poboljšava položaj izvanbračnih drugova i životnih partnera. Briše se uvjet o propisanom datumu postojanja izvanbračne zajednice (28. ožujka 2008.), što omogućuje ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu bez obzira na datum početka izvanbračne zajednice. Ova promjena usklađena je s pravnim stajalištem Ustavnog suda Republike Hrvatske. Status izvanbračne zajednice i neformalnog životnog partnerstva utvrđivat će se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, čime se osigurava pravna sigurnost i sprječavaju moguće zlouporabe.

Ukidanje kontrolnog pregleda za invalidske mirovine

Novim zakonom ukida se obveza provođenja kontrolnog pregleda za korisnike invalidske mirovine, što predstavlja značajno olakšanje za osobe s invaliditetom. Prema važećem zakonu, kontrolni pregled trebao se obavljati najkasnije u roku od tri godine od dana utvrđenog djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

Ova promjena uvedena je nakon temeljite analize koja je pokazala da u praksi pri kontrolnim pregledima uglavnom nije dolazilo do promjene ranije ocjene o utvrđenom djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti. Također, važno je napomenuti da svi nalazi i mišljenja Zavoda za vještačenje već podliježu obveznoj reviziji koju provodi ministarstvo nadležno za mirovinski sustav, što osigurava dodatnu kontrolu.

Za osobe s invaliditetom ova promjena znači da više neće morati prolaziti kroz stresne i često nepotrebne kontrolne preglede, što je posebno važno za one s trajnim i nepromjenjivim zdravstvenim stanjima. Ukidanje kontrolnih pregleda također će smanjiti administrativno opterećenje za korisnike i sustav, što će ubrzati postupke ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja.

Zaključno, novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi niz pozitivnih promjena koje će doprinijeti poboljšanju materijalnog položaja sadašnjih i budućih umirovljenika. Povećanje najniže mirovine, povoljniji model usklađivanja, uvođenje godišnjeg dodatka, povećanje invalidskih mirovina i ukidanje penalizacije za starije umirovljenike predstavljaju mjere koje će direktno povećati mirovinska primanja.

Proširenje mogućnosti rada uz mirovinu, veći dodani staž za djecu i bolje vrednovanje kasnijeg umirovljenja trebali bi dugoročno doprinijeti održivosti mirovinskog sustava i adekvatnosti mirovina. Ove promjene predstavljaju značajan korak prema ostvarenju cilja iz Programa Vlade Republike Hrvatske 2024. – 2028. da prosječna sveukupna mirovina do kraja mandata poraste za najmanje 30% i iznosi najmanje 750 eura mjesečno.