Klimatske promjene sve više vidimo u Jadranu. Ne možemo previše napraviti kako bismo ih zaustavili

U posljednje vrijeme svjedočimo sve većim temperaturama zraka i rekordima koje prate globalno zatopljenje. No promjene temperature ne zahvaćaju samo zrak, već i more. O utjecaju klimatskih promjena na more i pojavi novih vrsta u Jadranskom moru, razgovarali smo s Radom Garićem iz Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.

“U Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku proučavamo utjecaj klime na plankton, pogotovo na zooplankton. U zadnjih 20 godina i više zabilježili smo preko 20 novih vrsta u Jadranu, od čega su neke nove vrste za znanost. U 2022. godini upisali smo dvije nove vrste za znanost. Jedna je nova vrsta meduze, a druga je nova vrsta planktonskog organizma. Postoje kontinuirano promjene u Jadranu s time kako nove vrste ne utječu toliko na južni Jadran, koliko na sjeverni. Južni Jadran je oduvijek bio nisko produktivan, tako da se te nove vrste ne mogu toliko razmnožiti u velikom broju i napraviti veliku štetu“, pojasnio je Garić.

Garić je istaknuo kako otvoreno more i područje na južnom Jadranu nije problematično, već da je veći problem nastao u sjevernom Jadranu:

“Problem su obalna područja i sjeverni Jadran, koji je produktivniji. Zadnjih 30 godina se konstantno zagrijava Jadran i povećava salinitet, tako da se na sloju od 200 do 800 metara dubine na otvorenom moru zagrijalo za cijeli stupanj. U sjevernom Jadranu konkretno se dogodilo razmnožavanje Mnemiopsis Lady, koji je uzrokovao kolaps ribarstva u Crnom moru, tako da će to u budućnosti utjecati na ribarstvo i turizam”, smatra Garić.

Na pitanje što možemo napraviti za prevenciju razmnožavanja novih vrsta rekao je kako smo na globalnoj razini zapravo nemoćni, ali lokalno možemo pokušati zaštiti ribarstvo.

“Mi smo manje više nemoćni povećanjem vrsta, jer se to povećanje vrsta događa na planetarnoj skali. U budućnosti možemo mijenjati politike i pokušati spriječiti zagrijavanje planete. Lokalno možemo pokušati zaštiti ribarstvo i na neki način pokušati napraviti okoliš tako da sprječava razmnožavanje tih opasnih organizama, odnosno da izbalansiramo prirodu koju smo već narušili prekomjernim iskorištavanjem“, kazao je Garić.

Životne zajednice još nisu ugrožene, ali ističe Garić kako je stanje alarmantno po pitanju pojava novih vrsta.

“Nije alarmantno što se tiče poremećaja životnih zajednica, ali je alarmantno što se tiče broja novih vrsta. Mi svake godine pronađemo jednu novu vrstu u Jadranu, s obzirom na plankton koji mi proučavamo. Što se tiče otvorenog mora, one još ne narušavaju jadranske životne zajednice, ali u sjevernom Jadranu situacija nije idealna. Kako se more bude zagrijavalo, nove tople vrste će preživljavati, ali obale su već pogođene”, istaknuo je Garić.

Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku provodi istraživanja otvorenog mora u sklopu dva projekta DiVMAd i SpaTeGen, financirana od Hrvatske zaklade za Znanost. Institut kontinuirano prati sve ulazne struje, odnosno stanje mora promjena temperature i saliniteta, te dolaska novih vrsta.

“Zanimljivo je što smo te nove vrste u prošlosti nalazili u malim količinama odnosno pojavile bi se i nestale, ali u posljednje vrijeme ih pronalazimo u većim količinama što dokazuje da se sve lakše prilagođavaju“, zaključio je je Rade Garić iz Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.

Antonio Težak