Park proslavio 64. rođendan, 95 posto otoka je pod šumom, a jedini šumar pošao je u mirovinu
Nacionalni park Mljet, smješten na istoimenom otoku u Jadranskom moru, jedno je od najvažnijih prirodnih blaga Hrvatske. Njegova netaknuta priroda, zanimljiva i raznovrsna flora i fauna te jedinstveno kulturno-povijesno naslijeđe čine ga jedinstvenim područjem koje je zaštićeno i proglašeno nacionalnim parkom 11. studenog 1960.
“Pa to je zaista veliki jubilej. Rijetka su zaštićena područja s baš tolikim stažem. Naš nacionalni park je najstarije morsko zaštićeno područje na čitavom Sredozemlju. Iza nas je poprilično dobra protekla sezona s oko gotovo 140 tisuća posjetitelja. Kao Nacionalni park uspijemo se sami isfinancirati. Ono što je nama najveće dostignuće je zaštita prirode i harmonija života ljudi, stanovnika koji su ovo područje čuvali prije nego što je uspostavljen Nacionalni park”, kazao je ravnatelj Nacionalnog parka Mljet, Ivan Sršen.
Kazao je kako će proslava proteći radno jer će sa Šumarskim fakultetom dogovoriti suradnju, kako bi njihovi studenti odrađivali praksu upravo na Mljetu.
“Sama proslava je zapravo počela već ima neko vrijeme, ali ovi službeni dio će se nastaviti u Zagrebu. Mi imamo sastanak na Šumarskom fakultetu gdje ćemo dogoditi suradnju u vezi razmjene studenta i učenika na praksama, kod nas u našem nacionalnom parku. Tako će se suradnja sa značajnim institucijama nastaviti i u narednim godinama“, kazao je Sršen.
Dodaje kako je ovo iznimno važna suradnja prvenstveno zbog toga što je većinski dio otoka zapravo šuma, a jedni dosad šumar je pošao u mirovinu.
“Samo područje je visoko obraslo šumom, odnosno 95% nacionalnog parka je zapravo šumsko zemljište. Kako smo otok i kako smo izolirani, zapravo se i na ove prazničke dane, odnosno kada je proslava, cijelo vrijeme razmišljamo kako privući zaposlene. U stručnoj službi imamo dva biologa i nedostaje nam jedan šumar, pa ćemo nastojati, možda i kroz stipendiranje, dobiti jednog stručnjaka za naše najstarije zaštićeno područje. “, zaključio je ravnatelj Ivan Sršen.