Slave vojnici, prosjaci i vinogradari, kako to izgleda u Konavlima, a kako na Korčuli

Mratin dan će biti povod da se okupe konavoski vinari i uoči dana svetog Martina na tradicionalnom druženju uz kušnju mladih vina. Udruga KOKAM, odnosno Komajska kalaška mornarica, od 1978. okuplja vinogradare i vinare te kroz ovakva druženja, manifestacije, edukacije njeguje proizvodnju vina i kulturu vinskih običaja.

“Brojni konavoski vinari donesu uzorke svojih vina, a ocjenjuje ih posebna komisija koja je sastavljena od članova društva, ali i vanjskih članova, raznih stručnjaka i slično. Svake godine prijavi se od 40 do 50 vina, a nakon što komisija pred publikom ocijeni sva vina, najboljima se dodjele nagrade, zatim slijedi vinska festa. 

Vina se prije ocjenjivanja evidentiraju, odnosno komisija ne zna čije je čije vino, tako da se ponekad ljudi iznenade tko je nagrađen. U slučajevima kada su dva vina bodovno izjednačena, konačan sud donosi vrhovni vinski sudac. Sve skupa služi tome da kroz jedan veseli i zabavan način unaprjeđujemo kvalitetu naših vina, jer ljudi žele da im je vino bolje od drugih, žele pobijediti”, rekao je vinar Andro Crvik te pozvao vinare da donesu uzorke svojih vina na ovu tradicionalnu manifestaciju u Dom kulture u Komajima u nedjelju, 10. studenoga, u 17 sati.

Sveti Martin zaštitnik je Francuske, vojnika, konjanika, siromašnih, prosjaka, putnika i vinogradara. Prvi je svetac koji nije bio mučenik, a ipak ima svoj blagdan. Njegova gesta dobrotvornosti prema siromahu što se smrzavao pred vratima grada Amiensa, davši mu polovicu svoga plašta, stoljećima je ispunjavala maštu slikara i umjetnika.

Štuje se u hrvatskim vinogradarskim krajevima jer “novo se vino pije na blagdan svetog Martina”. Brojni su običaji krštenja mošta, mladog vina koje nakon toga postaje – vino. Najčešće netko od ljubitelja vinske kapljice obuče skute nalik biskupskim i služi obred krštenja mošta. Gozba, tamburaši, vino u potocima i tako do jutra…

U Dalmaciji se sveti Martin slavi kao djelitelj, dobročinitelj koji plaštem štiti svakoga koga zakrili. Blagdan je ophodni, koledarski ili čestitarski i obiteljski. Tradicija obilježavanja ove svetkovine posebna je u Korčuli, a vidljiva je i na Šolti, makarskom primorju te na šibenskom i zadarskom prostoru i njihovom zaleđu.

U korčulanskoj tradicijskoj kulturi, koja se njeguje preko sto godina, večer prije svetkovine gradskim ulicama idu manje skupine kolendara, koji se uz svjetlost ferala zaustavljaju pred pojedinim kućama, zapjevaju himnu – kolendu svetog Martina. Nakon toga kraće druženje, zajedničko čašćenje uz posebno jelo lojenicu, i idu dalje.

foto IKA