Ove bakterije najčešća su ljetna boljka, a šugamani su pravo leglo za njih

I ova sezona donijela je tipičnu ljetnu boljku. Na plažama diljem Hrvatske među djecom se pojavila infekcija poznata kao impetigo ili slatke kraste.

Liječnici kažu da roditelji ne trebaju paničariti iako je impetigo vrlo zarazan. Naime, čest je u ljetnim mjesecima, ali lako se dijagnosticira. Ljiljana Betica Radić, specijalist infektolog objašnjava o čemu je zapravo riječ.

„Dakle, radi se o infekciji koja je uzrokovana bakterijama. U pravilu su to bakterije tipa streptokoka, i to streptokok grupe A i stafilokoka, možda nekad i više. Ove bakterije mogu živjeti i u vanjskom okolišu, dakle nije nužno kao što smo učili o virusima koji ne mogu van organizma živjeti. Oni mogu živjeti i u okolišu, izdrže različite vremenske uvjete mi se možemo zaraziti kontaktom s površinama gdje su i ti mikroorganizmi, ne samo sa osobe koja je oboljela“, pojašnjava doktorica Betica Radić.

Dakle osoba, koja ima streptokok, navodi doktorica, bio u nosu, ždrijelu samokolonizirano ga nosi, a nema simptome ili ima gnojne ranice po sebi oni mogu biti izvor infekcije.

“Dok izvor infekcije može biti i okoliš u kojemu taj stafilokok, ili streptokok zaostane. Kada pričamo o ovim ljetnim mjesecima i okolišu, najčešće bude na šugamanima. Potrebno je šugamane obrati na temperaturi ne ispod 60 stupnjeva. Ako dijete, odnosno odrasli ima već od prije nekakve ozljede kože, ili ima neku od kožnih bolesti, bilo da je to atopijski dermatitis, psorijaza ili slično, puno prije taj mikroorganizam uđe u tu oštećenu kožu. Treba nekoliko dana da se on tu razvije. Dakle, ne samo da je higijena svih predmeta s kojima dolazimo u kontakt bitna, zapravo je bitna svakodnevna dekolonizacija kože. Ne samo šamponima, dobro je imati i pjenušavi Plivasept iz razloga jer nas dekolonizira od bakterija jer one moraju kroz nekoliko dana biti prisutne na koži da bi napravile te slatke ranice, odnosno impetigo”, objasnila je infektologinja.

U slučaju zaraze obvezna je lokalna terapija.

“Mupirocin mast koja se stavlja na te rane je bitna. Znači nakon tuširanja u pjenušavom Plivasept šamponu stavljaju se na oboljela mjesta Mupirocin mast. Procjena liječnika je hoće li dodatno dati i antibiotik koji djeluje na streptokoka i stafilokoka. To su u pravilu lijekovi penicilinskog reda i cefalosporinskog. Pa će doktor procijeniti koji će od ta dva antibiotika dati. U pravilu se daje desetak dana, a osoba se ponovno može zaraziti ako je neka promjena na koži i dalje zaostala. Naime, ne stvaramo trajni imunitet kao za neke virusne bolesti poput ospica. Nakon bakterijske bolesti, nakon perioda kad ste izliječeni, ako ste ponovno došli u kontakt naravno da se možete zaraziti”, zaključila je specijalist infektolog Ljiljana Betica Radić.

Kate Lujo