Neurolog o teškoj bolesti od koje boluje 500-tinjak stanovnika naše županije

Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se 11. travnja. Parkinsonova bolest (PB) je progresivan poremećaj centralnog živčanog sistema. Glavni simptomi bolesti su originalno opisani 1817., a opisao ih je engleski liječnik dr. James Parkinson, koji ju naziva drhtajuća paraliza. Tek 1960-tih identificirane su patološke i biokemijske promjene u mozgu pacijenata, što otvara put za prvi efektivni lijek za tu bolest. Svrha obilježavanja toga dana je podizanje svijesti i edukacija društva o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja Parkinsonove bolesti. Više o samoj bolesti pojasnio nam je Denis Čerimagić, dr. med. specijalist neurologije, subspec. neuromuskularnih bolesti.

„Bolest je opisana već 1817. godine i danas uz Alzheimer i demenciju predstavlja najčešću neurodegenerativnu bolest uopće. Bolest se javlja češće kod muškaraca nego kod žena, prema zadnjim istraživanjima jedan i po do dva puta. Za ovu bolest nažalost nema odgovarajuće prevencije, iako neke studije spominju da osobe koje su se više bavile nekim fizičkim aktivnostima rjeđe obolijevaju. Procjenjuje se kako u svijetu postoji oko 10 milijuna stanovnika s Parkinsonovom bolesti, u Hrvatskoj se taj broj procjenjuje na oko 15 tisuća. Od toga bi u Zagrebu bilo negdje oko 6 do 7 tisuća, a prema nekakvim mojim procjenama, iako nemamo egzaktnih podataka od strane Zavoda za javno zdravstvo, taj broj bi u našoj županiji bio oko 500 bolesnika”, navodi dr. Čerimagić.

U statistikama Zavoda za javno zdravstvo nailazimo na podatak da godišnje od komplikacija Parkinsonove bolesti u Republici Hrvatskoj umre oko 200 muškaraca i 170 žena.

„Sama dijagnoza Parkinsonove bolesti se temelji na kliničkom pregledu, odnosno na neurološkom pregledu. Nažalost, ne postoji nikakav laboratorijski test kojim bi mogli postaviti samu dijagnozu. Međutim, klinička slika je vrlo karakteristična. Uključuje tremor ili drhtanje šaka što izgleda dosta karakteristično, takozvani tremor u mirovanju. Zatim nešto što nazivamo rigor ili ukočenost, i jedna općenita usporenost ili bradikinezija. Vrlo zanimljiv simptom Parkinsonove bolesti koji se dosta spominje tijekom protekle pandemije covida je bio gubitak ili oštećenje njuha, takozvana hiposmija ili anosmija koja može godinama, pa čak i desetljećima prethoditi dijagnosticiranju, odnosno razvoju tipičnih simptoma klasične bolesti”, govori dr. Čerimagić te dodaje da u nekim situacijama kada nismo sasvim sigurni radi li se o Parkinsonovoj bolesti ili ne, postoji jedna pretraga koja se zove scintegrafija mozga koja nam može pomoći u diferencijalnoj dijagnozi.

„Danas na sreću u Hrvatskoj imamo sve što je potrebno u liječenju Parkinsonove bolesti, od medikamentne terapije do kirurških načina liječenja”, zaključuje dr. Čerimagić.

Kate Lujo