Antonijo Grdović nakon transplantacije bubrega dobio je novi život: Nisam se pazio, ali sam ostao pozitivan i ‘zdrave glave’

Svjetski dan bubrega globalna je kampanja kojom se podiže svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje te se promiču oblici prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije.

Upravo do komplikacija po tom pitanju došlo je u slučaju našeg dragog sugrađanina, Antonija Grdovića, većina ga znamo pod nadimkom Šćele. Njemu su transplantirali bubreg i gušteraču. Grdović je 24 godine imao dijabetes koji mu je, kako govori, uništio bubrege.

‘UNIŠTIO ME TIHI UBOJICA’

„Dijabetes je tihi ubojica koji mi je naštetio bubrezima tako da sam završio na dijalizi. Nisam bio dugo, samo godinu i četiri mjeseca što me čini jednim od rijetkih koji su imali tu sreću. Išao sam tri puta tjedno i na odjelu ležao četiri sata. Nakon određenog vremena život sam okrenuo u tom smjeru pa su mi se ljudi čudili i pitali kako sam sve to tako lako prihvatio. Pođem na dijalizu, obavim i idem dalje. Sve je ja kažem u glavi, jednostavno na tu situaciju treba gledati pozitivno”, prepričava Antonijo Grdović.

Istaknuo je kako je imalo veliku sreću kada je u pitanju transplantacija, a posebno je zahvalan nefrologu Mariju Iliću koji za njega bio veliki stručnjak i posebno brižan liječnik.

„Išao sam na pretrage u Zagreb i nakon toga sam bio na listi čekanja. Jednog dana zazvonio je telefon u 4 sata ujutro. Ja sam tad čvrsto spavao, ugasio telefon koji je zvonio i nastavio. Međutim, oni imaju brojeve uže obitelji tako da su zvali moju majku i suprugu koje su me probudile. Čuo sam se odmah s doktorima, provjerili su jesam li dobro i već ujutro sam bio na letu za Zagreb, jer sam morao biti u bolnici do podne. Nisi u tom trenutku svjestan što se zapravo događa, osjećaj je kao da lebdiš”, prisjeća se Grdović.

SAZNAO SAM TKO JE DONOR

Govori nam kako se po pravili ne otkriva tko je donor, međutim on je kroz razgovore došao do tih informacija.

„Rekli su mi samo da organi dolaze iz Splita. Iako je nekad bolje ne znati, na kraju ipak saznaš. Radilo se o zaista jako mladom čovjeku kojeg je udarilo auto i on je nažalost nakon par dana preminuo”, govori o ovoj bolnoj činjenici naglašavajući kako je obitelj tog mladića, usprkos velikoj boli, uspjela napraviti jedno veliko humano djelo.

Zanimljivo je kako je Hrvatska po broju po broju transplantiranih organa u samom vrhu u Europi. Grdović posebno pamti 23. ožujka prošle godine dobio bubreg.

„Ležao sam na Intenzivnoj skoro mjesec dana. Imao sam problema s pucanjem šavova, ti puta su me otvarali u deset dana. Međutim, kada je sve to prošlo, nalazi su bili odlični i super se osjećam”, govori veselo.

Otvoreno govori kako je do njegovih zdravstvenih problema došlo jer se nije dovoljno pazio.

SLUČAJAN PREGLED

„Živio sam kako sam živio. S obzirom na to da se bavim sviranjem, stalno sam okružen hranom i pićem, a ja imam dijabetes i zbog toga se sve to dogodilo. Slučajno sam zapravo pošao na pregled. Doktorica kod koje sam redovito išao na preglede primijetila je kako sam drugačije boje i rekla da se javim za pretrage. Začudio sam se jer sam se ja stvarno dobro osjećao. Međutim, kad su mi napravili nalaze bubrega, oni su bili strahovito loši. Kod doktora Ilića sam išao neko vrijeme, a on mi je rekao da je vrijeme za transplantaciju”, prisjeća se Grdović.

Uskoro će proći godina dana od transplantacije, a on se osjeća jako dobro. Ključno je, kako ističe, da je uvijek pozitivan. Lijekove pije svaki dan.

„Pijem lijekove svakih 12 sati. Ujutro u 8 popijem šest do sedam tableta, navečer pet. Riječ je o posebnim lijekovima koji služe tome da ne dođe do odbacivanja presađenog organa”, kazuje.

Grdović je cijelu priču zaokružio rečenicom kako je najbitnije ostati pozitivne i zdrave glave. Posebno je zahvalan svojoj supruzi koja je uz njega bila cijelo vrijeme.

VAŽNI SAVJETI ZA PREVENCIJU

Prema procjenama, kronična bubrežna bolest javlja se kod jedne na deset odraslih osoba diljem svijeta. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu.

Kako spriječiti pojavu i progresiju kronične bubrežne bolesti? U tome će vam pomoći osam zlatnih pravila:

Krećite se – živite aktivnim životom
Redovito kontrolirajte šećer u krvi
Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak
Jedite zdravu hranu, održavajte optimalnu tjelesnu težinu i smanjite unos soli na 5 grama dnevno
Uzimajte odgovarajuću količinu tekućine
Ne pušite
Ne uzimajte pretjerano i bez liječničkog savjeta nesteroidne protuupalne lijekove (lijekove protiv bolova)
Provjerite funkciju svojih bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika: šećernu bolest, visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu ili ako je netko u vašoj obitelji liječen zbog kronične bubrežne bolesti

Kate Lujo