Zima je sezona za pakoleč, bude slatka “ko cukar”
Zima je pravo vrijeme za branje pakoleči. Iako slovi da je relativno gorkog ukusa, tijekom zime, posebno ako je „prođe led“ bude „slatka o curak“. To je samonikla biljka koja je često i dio pazije. Rado je beru u Konavlima, Primorju, te otocima u prvom redu na Šipanu.
Da dubrovačko područje obiluje samoniklim biljem, koje se bere stoljećima potvrdić je i Jadre Ničetić, Dubrovkinja koja proučava gastronomsku tradiciju dubrovačkog kraja.
„Pazije je najviše u vrijeme kad se priroda počne buditi pa se na proljeće kreće s branjem. No, neko samoniklo bilje se može brati tijekom cijele godine, dok je neko sezonsko i bere se na proljeće i jesen. Pakoleči ima uvijek, ali je sad tijekom zime intenzivnije i dosta buja. Ta je biljka uvijek pazije, neki to zovu i mišanca. U Hercegovini se pazija naziva pakoleč, što jasno govori da je u upravo ta biljka jedan od važnijih sastojaka, te da je i tamo ima dosta.“, pojašnjava Ničetić, te nastavlja:
„ Te biljke uvijek rastu na nekom suhom i krševitom terenu, gdje nema doste vode i obradivih površine. U vremenima gladi i neimaštine, koja su se javljala u našim krajevima te biljke su spašavale narod od gladi.
Pakoleč raste prizemno uz samo tlo i lako ju je za prepoznati. Rozetastog je oblika, širi se po tlu, listovi su nazubljeni, bradavičasti, a u suženju prema središtu imaju crvenkastu ili blijedo žutu boju. Raste na kamenitom tlu“, objasnila je stručnjakinja. Ona savjetuje kako je najbolje pakoleč kao i ostalo samoniklo jestivo bilje brati s nožičem, odnosno brati samo listove.
„Naglasila bih da je bitno ne čupati korijen kako bi se sačuvalo stanište i kako bi i iduće godine na istom mjestu mogli ponovno brati biljke.“
Prema njezinim riječima pakoleč je uglavnom grka te se za paziju bere u manjim količinama, kako ne bi pravladao taj gorki okus.
„Međutim, sa u ovom hladnom vremenu je slatka i doslovno ukusna. Može se jesti s ostalim samoniklim biljem, ali i „podulje“ te s patatama, a može se i dinstati. Bude i osličan prilog“; kazala je Jadre Ničetić, koja se godinama bavi gastro-tradicijom dubrovačkog kraja.