Jedna od najgorih svjetskih invazivnih vrsta pronađena u delti Neretve: ‘Nije iznenađenje, ali…’

U delti Neretve pronađena je nova invazivna vrsta. Štitasta dagnja ili raznolika trokutnjača slatkovodni je školjkaš i nalazi se na popisu 100 najgorih svjetskih invazivnih vrsta. Inače živi u stacionarnim vodama, a može se pronaći po kanalima i akumulacijama. 

“Njeno prirodno područje rasprostranjenja je uralsko područje – Dnjepar i Volga, a do danas je dospjela na zapadu do Španjolske, na sjeveru do Švedske, dok je najjužnije pronađena u Turskoj. U Hrvatskoj je prisutna već dugi niz godina. Raširila se na područjima Drave, Mure i Dunava te na novim hidroakumulacijama u Dobri. U Buškom jezeru u BiH pojavila se prije 50 godina, otkud se proširila po različitim akumulacijama pa i kanalima u neretvanskom području, tako da zapravo ovo uopće nije iznenađenje,” pojasnila je biologinja Ana Bratoš Cetinić s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku. 

Bratoš Cetinić detaljno je objasila zašto je štitasta dagnja proglašena jednom od najinvazivnijih vrsta prozaičan.

“Osamdesetih godina prošlog stoljeća pojavila se na Velikim jezerima u SAD-u gdje je prouzročila velike štete na cjevovodima pa se od tad krenula više proučavati. U Velika jezera je dospjela vodenim balastom, a i u Europi se proširila potpomognuta čovjekom, odnosno prokopavanjem kanala. Ponekad se događa da njene ličinke dospijevaju s ribama prilikom poribljavanja akumulacija, što je bio slučaj u BiH,” kazuje Bratoš Cetinić.

“Ako bi se dogodilo njeno širenje na području Neretve, možemo očekivati da će potisnuti autohtone vrste školjkaša, a doći će i do začepljivanja kanala. Isto tako možemo očekivati i pročišćavanje vode, što bi bio neki pozitivan učinak ovog školjkaša, budući da se on hrani jednostaničnim planktonom i bakterijama te filtrira izuzetno velike količine vode. Međutim, to znači da bi se promijenila i dinamika ekosustava, što svakako ne želimo. Može doći do povećanja populacija nekih vrsta riba koje se njome hrane, a kad dobijemo povećanje neke populacije to je uvijek na uštrb cijelog niza drugih vrsta. U svakom slučaju, najbolje bi bilo da ona tu nema dobre uvjete za uspostavljanje populacije, jer jedna pronađena jedinka ne znači da je populacija uspostavljena,” zaključila je biologinja Ana Bratoš Cetinić s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku.