GRIPA JE PRED VRATIMA Sezona ovisi o sojevima, broju oboljelih i najučinkovitijoj metodi protiv ove bolesti

Dolaskom hladnijih dana pojavljuje se gripa, virusna bolest dišnog sustava s kojom se sezonski susrećemo svake godine u manjim ili većim epidemijama.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije ističu koji simptomi karakteriziraju gripu i kako se razlikuje od prehlade.

„Gripa je bolest koja je dugo prisutna s nama i nju od običnih viroza koje se javljaju u isto vrijeme karakterizira vrlo visoka temperatura, bolovi u tijelu, to jest u mišićima i zglobovima, dok su manje izraženi respiratorni simptomi; curenje nosa i kašalj. To su neki simptomi koji karakteriziraju ovu bolest od običnih viroza koje se javljaju u isto vrijeme“, rekao je ravnatelj Zavoda Mato Lakić.

Najučinkovitija metoda prevencije je cijepljenje, a na područje Dubrovačko-neretvanske županije je ukupno stiglo deset tisuća doza cjepiva.

„To je nešto manje od prošle godine, s obzirom na to da je prošle godine bilo manje cijepljenja od predviđenog broja, a mogu reći kako se uvijek dogodi da imamo nešto veći broj pristiglih doza. Cjepivo stiže na četiri odjela za epidemiologiju i to se raspodijeli prema broju stanovnika. Najviše doza stiže na dubrovačko područje, zatim na Korčulu, Metković i Ploče”, rekao je Lakić.

Tijekom pandemije pokušalo se narušiti povjerenje u cjepiva, a ravnatelj Zavoda napominje kako to neće previše izmijeniti ukupnu sliku kakvu ljudi imaju o cijepljenju.

„Imali smo problem s cijepljenjem i prije pandemije. Godinama prije pandemije smo imali nižu procijepljenost, govorimo i za uobičajena cijepljenja za djecu pa tako i za gripu. Prije otprilike desetak godina trošili smo 15 tisuća doza, a sad trošimo ispod deset tisuća. Lani smo imali sedam i pol tisuća doza i s godinama je pao interes, a imali smo i manje od toga, po četiri i pet tisuća doza. Interes je sad nešto veći, a vidjet ćemo kako će biti ove godine. Gripe je bilo i lani, za razliku od pandemijskih godina, kad nismo uopće imali tu bolest, što puno govori o mjerama koje su bile učinkovite i zaustavile su gripu jer se Covid brzo širio i dolazile su nove varijante“, poručio je Lakić.

Ravnatelj Lakić objašnjava o čemu ovisi intenzitet gripe, to jest hoće li se bolest pojaviti u većim ili manjim epidemijama.

„To je teško reći. Ovisi o cirkulirajućim sojevima i koliko su oni različiti od onih prethodnih koji su bili prisutni lanjskih godina. Puno znači i koliko je oboljelo ljudi i o tome koliko se ljudi cijepilo. Obično kad se dogodi veća epidemija, onda će sljedeće godine biti manja epidemija jer se puno ljudi zarazilo i steklo prirodno imunitet ili se cijepilo. To o čemu govorimo su normalna kretanja tih bolesti“, poručuje Lakić.

Cijepljenje se preporučuje svim dobnim skupinama, a usluga je besplatna onim osobama koje su najugroženije i koje imaju mogućnost dobiti teži oblik bolesti.

„To su starije osobe, zatim štićenici i korisnici te zaposlenici domova za starije i nemoćne, zdravstveno osoblje, trudnice i neke kategorije kao što su kronično oboljele osobe, npr. od dijabetesa i hipertenzije. Ove osobe se i najviše cijepe kad gledamo statistički u prošlost, napominju iz Zavoda.

Pokazatelji u sustavu potvrđuju kako se populacija na županijskom području redovno cijepi, a ta brojka godinama varira.

„Lani i godinu prije smo imali oko sedam i pol tisuća, a 2020. smo imali 12 tisuća, a to je bila jedna od rekordnih godina u posljednjem desetogodišnjem razdoblju. Prije toga smo imali i više, 13 -14 do 15 tisuća cijepljenih, a to je bilo od 2000. do 2010. To ide u valovima, bilo je dobrih godina, a sad smo negdje između i vidjet ćemo kako će to ići“, poručuje ravnatelj Zavoda.

Iako su starije osobe najviše ugrožene, nije isključena mogućnost da i mlađe populacije mogu dobiti gripu, međutim, liječnik Lakić ističe kako ova dobna skupina unatoč riziku nije zainteresirana za cijepljenje.

„Jedino možda žele oni koji boluju od kroničnih bolesti i ja ne bih inzistirao da se cijepe svi redom, ako ne žele. Gledamo da to naprave oni koji su u većem riziku. Moram reći kako gripa može biti smrtonosna i za djecu, iako se to rijetko događa. Imali smo slučaj u Splitu, gdje je jedno dijete umrlo, nitko ne zna razlog, jednostavno se poslože određene situacije. Dobro se cijepiti i strogo se preporučuje onima koji imaju veću šansu da to krene u lošem smjeru. Živimo s gripom stalno i navikli smo se na to. Puno ljudi to doživljava kao prehladu, ali je to ozbiljna bolest. Pandemija gripe koja se dogodila 2010. godine je bila blaga verzija iako je bilo dvostruko više smrtnih slučajeva s obzirom na to da se radilo o pandemiji i novom virusu. U svijetu trenutačno imamo nekoliko virusa ptičje gripe, koja se pojavljuje kod ptica, ali se mogu zaraziti i ljudi”, pojasnio je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo.

Iako je pojava ptičjih virusa prisutna u svijetu, zasad nema opasnosti da bi virus prešao s čovjeka na čovjeka.

„Da se to dogodi, a moguće je ako virus mutira, onda bi to bilo poražavajuće jer takvi oblici gripe imaju smrtnost od 30 do 50 posto. Sadašnja gripa ima 0.01 ili 0.02. posto to je realna prijetnja jer ne znamo kad će se ili kako dogoditi. To je kao i potres, može se dogoditi u svakom trenutku i moramo biti spremni na to. Situacija se stalno prati, a pozitivno je i što imamo cjepiva koja su provjerena“, napominje Lakić.

Tijekom cijele godine je važno pridržavati se pravila koja mogu umanjiti ili spriječiti određene bolesti, a to se podrazumijeva i kod gripe.

„Primarna prevencija je cijepljenje, a i sve što smo radili za vrijeme pandemije koronavirusa. Mjere su bile jako učinkovite za gripu, od nošenja zaštitnih maski, prozračivanja prostora, dezinfekcije i čišćenja te održavanja higijene ruku i distance, pogotovo ako je netko od ukućana bolestan, bilo bi dobro da bude u izoliranoj prostoriji“, korisni su savjeti ravnatelja Zavoda Mata Lakića.

Marija Kolunđija