Palme i česmine podijelile Pločane
Palme i česmine podijelile su stanovnike Ploča. Obje strane smatraju kako je bitno koja će biljka biti posađena u arle na pločanskoj rivi, jednoj od prepoznatljivijih vizura tog neretvanskog grada.
Još početkom 70. godina prošlog stoljeća u Pločama su posađene palme koje su dosegle visinu i od oko osam metara i dugo krasile taj grad. Međutim, prije nekoliko godina napao ih je nametnik, crvena pipa, koji je harao cijelim Mediteranom i uništio veliki broj palmi, pa ni za one pločanske nije bilo lijeka. Najprije su ostale bez krošnji, ali su onda zaražene palme i sagnjele te se sasušile pa su počele predstavljati potencijalnu opasnost i bilo je gotovo pitanje dana da netko ne strada. Stoga su ih početkom ljeta gradske komunalne službe uklonile, što je odmah otvorilo novo pitanje – što zasaditi.
Tolike godine, odnosno desetljeća rive pod palmama, bile su dovoljne da se izgradi i određeni sentiment među mještanima Ploča. I dok jedni smatraju kako su te palme simbol Mediterana, nadasve i Ploča koje su krasile gotovo pola stoljeća, drugi podržaju odluku gradske uprave da se posadi česmina. Naime, iz gradske uprave je stigla odluka da se umjesto palmi, posadi autohtona vrsta, puno otpornija na bolesti, štetnike, koja dobro podnosi sušu i posolicu, a to je hrast crnika ili česmina.
„Palme su dio vizure našeg grada 50-ak godina, nešto za što smo svi na neki način sentimentalno vezani, ali sigurnost nema alternativu. Pokazalo se na primjeru niz drugih gradova da palme nisu vrsta koja je održiva i da su iznimno podložne štetnicima. Sadnja novih palmi zbog toga se ne čini racionalnom jer osim što su prilično skupe sadnice, potencijalno opet mogu oboljeti i zato je jedina ispravna odluka ići u uklanjanje“, izjavio je tada gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević dodajući kako je gradska uprava odluku o sadnji česmine donijela u suradnji sa stručnjacima s područjahortikulture.
I onda je početkom listopada trebala biti sadnja 22 česmine na pločanskoj rivi koja se najavljivala kao dio sveobuhvatnog, 400 tisuća eura vrijednog projekta ozelenjavanja i revitalizacije šest djelomično i potpuno zapuštenih zelenih zona koji je predvidio i gotovo pet kilometara sustava za navodnjavanje.
Iz gradske je uprave najavljeno kako će se u svaku od 11 žardinjera iz kojih su prije nekoliko mjeseci uklonjene trule palme posadit će se po dva stabla česmina. Završeni su radovi na instalaciji sustava za navodnjavanje kojeg čine 88 komada statičkih pop-up rasprskivača koji su namijenjeni za zalijevanje travnjaka u žardinjerama te zalijevanje česmina. Prilikom sadnje česmina u postojeće tlo dodat će se odgovarajući supstrati koji poboljšavaju sastav tla (humus i gnojivo) te supstrati koji će omogućiti sadnici da lakše podnese stres i zastoj rasta prilikom presađivanja (biostimulatori).
Najavljeno je i da će radove izvoditi Komunalno, a proces sadnje nadgledati stručni nadzor kako bi sve proteklo prema pravilima struke te sadnja bila optimalno provedena u cilju što zdravijih i bogatijih stabala.
Međutim, nije do toga došlo, jer su stigle 12 metara visoke sadnice česmine ali u lošem stanju, pa su gladske službe odustale od sadnje te vratile biljke. Kako su nam pojasnili iz Grada Ploča, gradska tvrtka “Komunalno održavanje“ kao naručitelj, potpisalo je sporazumni raskid ugovora s prvoizabranim dobavljačem MBM d.o.o. te je dobavljač odveo sva 22 stabla česmina koja nisu bila zadovoljavajuće kvalitete.
Također su naveli kako su Komunalno održavanje i Grad Ploče poduzeli aktivnosti oko nabave novih stabala, te da će uskoro znati novi isporučitelj te rokovi isporuke.
No što se god sadilo, a jasno je da će to u Pločama biti česmina, koja i nije toliko rijetka u dalmatinskom području, važno je da se prostor ozeleni.
„Cilj ovih projekata poboljšanje je javnih zelenih prostora grada u strukturnom tj. morfološkom,društvenom i ekološkom smislu. Njima će se ostvariti novi identitet prostora, stvoriti mikroklimatski povoljni uvjeti te doprinijeti estetskom dojmu mikrolokacija. Krajobraz i njegove karakteristike utječu na stupanj ugodnosti življenja, a poznato je da se u neposrednoj blizini drveća temperatura zraka ljeti može smanjiti i do 5° C i zbog toga smo pri odabiru biljnih vrsta dali naglasak na sadnji autohtonih stabala široke krošnje“, istaknula je Vida Vladimir, agronomkinja i krajobrazna arhitektica koja je izradila projekt sadnje.