Uz slatke savjete Nikše Grljevića svatko će odmah htjeti postati pčelar

 Mnogi se pitaju kad je idealno vrijeme za početak bavljenja pčelarstvom. Početak je i samo razmišljanje želite li se ili ne upuštati u avanturu uzgoja pčela. To možete iz svoje fotelje u bilo koje doba godine, tijekom jeseni, zime, proljeća ili ljeta. No, proljeće je razdoblje kad možete napraviti svoje prve korake kojima stupate u direktni kontakt s ovim vrijednim stvorenjima.

 Već neko vrijeme pčelarstvo je jedan od dražih hobija Dubrovčanina Nikše Grljevića. Ističe kako je zapravo idealno vrijeme uvijek, samo ako imate želju da se bavite pčelama, za koje smatra da su uistinu najdivnija bića koja imamo na planeti. Proljeće je možda najidealnije, obzirom da se u to vrijeme može pratiti gradacija, od početne zajednice do razvoja kada je sama pčela spremna za pašu. Da bi došli do toga treba prije svega dobro odraditi jesen i zimu.

Grljević smatra da je poželjno imati dobrog mentora barem tri-četiri godine, koji će vam za početak dati neke osnovne smjernice. Bitno je gledati, učiti i na kraju svega upijati znanje. Pčele ne trebaš gledati kao na insekte nego primarno i jedino kao živa bića. Grljevićeva obitelj je godinama, kako sam kaže, koketirala s pčelama.

Nakon toga se pokojni otac kaže Nikša malo ozbiljnije počeo baviti pčelama, a nakon njegove smrti sve je „palo“ na njega. Učio se na velikom broju košnica i s vremenom prilagođavao. Treba biti spreman na velika odricanja, međutim smatra da je to i kao posao, životni poziv ili na kraju krajeva hobi savršeno.

Ne zaboravite da čak i kad imate svu potrebnu opremu pri ruci, postoje i mnogi drugi čimbenici koje treba uzeti u obzir prije nego što krenete u svijet pčelarstva. Ne možete puniti svoju prvu košnicu u bilo koje doba godine pa kasnije očekivati da će preživjeti.

Razmišljajte kao pčela, one su sve prilagodile vremenskim uvjetima ovisno o dobu godine.

Treba znati i da jedna košnica nije dovoljna za ulazak u svijjet pčelarstva. Najteže je s premalim brojem košnica, a gotovo jednako teško kao kad ulazite sa prevelikim brojem.

Najbitnije je, kaže Grljević, da niste alergični na pčele. Uboda definitivno ima, ali sve je to dio ovog posla. Bez obzira na odijelo u kojemu radite, uvijek postoji mogućnost da pčela nađe put za ulazak, dovoljno joj je svega 5 milimetara da se zavuče. I kad se to dogodi, čovjek u većini slučajeva počne paničariti, mahati rukama i s tom našom panikom stvaramo paniku kod pčela. Idealno bi bilo otvoriti kapu i jednostavno je pustiti da sama izađe.

Ljudi pčelama nisu zanimljivi, ali definitivno ukoliko smo im u blizini, žele vidjeti tko im se mota oko kuće. Stoga je najbitnije da je čovjek miran i da polako radi svoj posao. U trenutku kada dođemo do legl a malo će se uznemiriti, što je logično, jer joj diramo djecu. Ali i to se da srediti i primiriti dimilicom. Kako kažu stari ljudi, treba se smiriti i pet minuta razmišljati o onome što ćemo raditi jednu minutu.

Pčele treba održavati, treba se brinuti da ne dođe nekakav nametnik, da ne dođe nekakva vrsta bolesti, zaštititi je od gušterica, stršljenova, nekih vrsta leptira koji mogu ući u košnicu. Ako ste se planirali početi baviti pčelarstvom, u bilo kojem obliku, za početak je najbolje uzeti tri košnice, kaže Grljević.

Pčelinju zajednicu treba promatrati kao jedan mali svijet i raditi da one budu što jače u vremenima kada trebaju biti jake. To se ne odnosi na vrijeme kada ne mozemo djelovati, svakako tu spadaju vremenski uvjeti, kiša, bura i slično.

Smatra se da je med prvi pčelinji proizvod koji je čovjek koristio. Med je bio korišten u kozmetici još od antičkog doba. Osim kozmetike korišten je kao hrana te u medicinske svrhe. Danas osim meda od pčela se dobiva propolis, vosak, matičnu mliječ, pčelinji otrov i pelud.

Grljević svoj med koristi samo u svrhu hrane, ne prođe dan a da ne uzme koju žlicu meda, i definitivno se kaže osjeća dobro.

Savjet svima koji se žele početi baviti pčelarstvom, bilo iz hobija ili ozbiljnije, treba biti strpljiv, ne gubiti živce i pripremiti se na određenu količinu uboda na početku. Prema pčelama se treba na kraju krajeva odnostiti s poštovanjem, pa će nam se isto i vratiti.

Iz svega ovoga se da zakljuciti kako je pčelarstvo specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva.

Kate Lujo