Arhitekt Dabrović: Trasa brze ceste je loša. Arhitektica Stanić Siništaj: Mislim da se kolega Dabrović zabunio

Studija utjecaja na okoliš za prometnicu Dubrovnik – Zračna luka (Čilipi) koju je nedavno objavilo Ministarstvo održivog razvoja i prije javne rasprave izazivala je prijepore u javnosti, a sada kada je napokon i javno dostupna sasvim je sigurno da će biti tema o kojoj će se sve više govoriti.

Brza cesta koja bi napokon trebala prometno rasteretiti čitav dubrovački kraj podijelila je stanovništvo, struku i politiku. Dok jedni u tom projektu vrijednom više od 220 milijuna eura vide samo prednosti, drugi upozoravaju na propuste. Sâma studija broji gotovo 900 stranica i prilično je sigurno da je vrlo malo onih koji su je pročitali “od korica do korica”, no detaljno poznavanje dokumentacije nije prepreka za javne stavove. Javna rasprava, među ostalim, i služi tomu da se javnost upozna sa svakim detaljem tog neosporno važnog projekta.

Studiju utjecaja na okoliš tako je komentirao dubrovački arhitekt s radnim mjestom u Zagrebu Marko Dabrović koji smatra kako je prijedlog brze ceste loš te da će “razrovati pola Srđa”.

Smatra i kako je propust javne rasprave to što nije prezentirana 3D vizualizacija. Tada bi bilo, dodaje on, jasno vidljivo kako će izgledati objekti.

“U ovom prijedlogu je sporno nerazumijevanje konteksta. Rekao bih kako projektna dokumentacija izgleda kao da je rađena za neku generičku lokaciju koja bi mofla biti bilo gdje. Ovdje se radi na jedinstvenom prostoru koji je zaštićeni kulturni krajobraz zaštičene UNESCO-ve baštine. Rješenja koja se primjenjuju u ovom slučaju se moraju raditi s puno više senzibiliteta, što kod ovog prijedloga brze ceste nije slučaj. Priložene karte su načelne i iz njih se ne može iščitati koja će šteta nastati u prostoru”, smatra Dabrović.

Naglasio je kako treba razdvojiti dva interesa – jedan je interes građana grada i županije, a drugi je interes tranzita kroz Republiku Hrvatsku na jugu. “Ta dva interesa nisu jednaka i treba ih gledati na različiti način”, smatra Dabrović te dodaje kako će doći do uništenja krajobraza.

“Svi su se fokusirali na vijadukt na Rijeci dubrovačkoj, ali ono što se gradi poviše grada je puno drastičnije i puno veće. Radi se o objektu dužine 900 metara koji počinje otprilike od petlje, a završava negdje poviše hotela Excelsior. Visina iskopa je nekih 18 metara što je visina šesterokatnice. Sad zamislite na Srđu šesterokatnicu dužu od 900 metara. To je dimenzija kao cijele zidine. Mislim kako je to potpuno nepromišljeno inženjersko rješenje bez imalo senzibiliteta i opreza prema krajoliku”, pojasnio je arhitekt.

Naznačio je kako se o brzoj cesti najčešće govori pred izbore što je prema njegovom mišljenju krivo.

“Takvi projekti se trebaju razvijati kontinuirano. Ceste nemaju veze s izborima niti s time tko je na vlasti, a tko nije. Ona je potreba stanovništva i zbog sigurnosti ovog kraja. Živimo od turizma, a praktički nitko nije siguran hoće li stići na aerodrom na vrijeme radi ogromnih gužvi. Cesta je potrebna, ali ne treba ići na štetu okoliša. Bivša magistrala se pretvorila u gradsku cestu jer su se na potezu od Gruža dozvolili priključci i uz to ljudi još posvuda parkiraju. Ipak, dobro je da se uopće krenulo u gradnju brze ceste Dubrovnik-Zračna luka, zaključio je za Jug info arhitekt Marko Dabrović.

Na komentare o Studiji utjecaja na okoliš za prometnicu Dubrovnik – Zračna luka osvrnula se i predsjednica Društva arhitekata Dubrovnik Ursula Stanić Siništaj.

“Nisam u mogućnosti sveobuhvatno odgovoriti na ova pitanja bez da imam cjelovit uvid u problematiku o kojoj se vodi polemika. Koliko znam, zaobilaznica ide potpuno drugom trasom od one koju navodi kolega Dabrović. U komentaru od kolege čini se kao proširenje postojeće magistrale koja bi dijelom bila ukopana. Ako se tako planira izvesti onda je to dobar pristup, ali ako se neće tako izvesti onda se može reći da će ‘razvaliti’ dio prirodnog pada terena uz prometnicu. Tu ima niz drugih zadatosti koje sada ne mogu obrazlagati jer se tiču nekontrolirane i bespravne izgradnje tik uz samu magistralu koju sigurna sam nije nitko odobrio već su stanovnici tog dijela na svoju ruku i bez projekata i njihovih odobrenja izveli”, kazala je predsjednica Stanić Siništaj.

Inače, Studija utjecaja na okoliš javno je dostupna na internetskim stranicama Ministarstva, a građanima će biti omogućena na uvid u Gradu Dubrovniku te općinama Župa dubrovačka i Konavle tijekom javne rasprave koja je započela jučer, a trajat će do 14. rujna.

Javno izlaganje o Studiji održat će se 5. rujna u zgradi sveučilišnog kampusa u Dubrovniku.