Ravnateljica Rusković Radonić: Voljela bih da Bukovčeve slike završe kod nas, ali…

Slike Vlaha Bukovca, rođenog Cavtaćanina, odlaze na javnu dražbu jer se država želi naplatiti od imovine koju je posjedovao bivši premijer Ivo Sanader, no sva je prilika da neće završiti u rodnom mjestu jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara.

Nedostupno kulturno dobro

Pet Bukovčevih slika, koliko će ih biti ponuđeno na javnoj dražbi, završit će kod onoga koji ponudi najviše, a to će sigurno biti netko od privatnih vlasnika jer niti jedna javna ustanova, muzej ili lokalno angažirana priča ne mogu dostići privatne poduzetnike ili vlasnike, smatra ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić.

„Ako se to dogodi, slike će završiti u privatnim prostorima, zatvorene od pogleda javnosti i neće biti javno dostupne što je jedna velika šteta. Našoj državi, tj. svakoj državi koja osniva svoje ustanove u kulturi i koja brine za kulturno dobro, vjerujem da je prvenstveno interes i da to kulturno dobro bude dostupno svim njenim građanima, ali i drugim ljudima koji tu dolaze, da bude dostupno za istraživanje, uživanje i u najkrajnjijem obliku tamo gdje je njihovo mjesto, gdje bi trebale biti javno dostupne”, poručuje ravnateljica Muzeja i Galerija Konavala u razgovoru za Radio Ragusu. Dodaje da će upravo slike koje će biti ponuđene na dražbi pokrivaju pet različitih razdoblja Vlaha Bukovca. Od portreta iz najranijeg doba preko alegorijske priče, skice ribara te jednog jako lijepog pejzaža koje je Bukovac vrlo rijetko radio.

„Zaista bi bila šteta da te slike opet dođu na nečije zidove, zatvorene, da se razdijele i ne odu kao cjelina negdje”, kaže Rusković Radonić. Na pitanje što bi povratak slika u Cavtat značio za Muzeje i Galerije Konavala, ravnateljica jasno odgovara.

„To bi prvenstveno bila nadopuna zbirke, a na drugom mjestu je i momenat gdje je Kuća Bukovac ishodište i početak svih istraživanja u Hrvatskoj, ali i šire. Dakle, mi smo prvi na udaru svakome tko se bavi Bukovcem zato što je kod nas smješten njegov obiteljski arhiv, cijela dokumentacija i cijela fotodokumentacija. Svatko tko želi nešto raditi na temu Vlaha Bukovca on kreće s Kućom Bukovac, s Cavtatom”, govori Rusković Radonić.

Nedostatak financijskog potencijala

Kuća Bukovac je jedna mala i lokalna priča koja nema financijski potencijal za nadmetanje na tržištu, a osnivač je Općina Konavle.

„I do sada smo vrlo često svjedočili različitim ambicijama i mogućim kupovinama Bukovčevih djela. Na žalost, nama je to nedostižno jer su ona još uvijek visoko, visoko procijenjena, veliki su to iznosi i to ne prestaje. Zašto? On je jednostavno slikar koji je zadovoljio toliko tih različitih momenata, hrvatsko je slikarstvo digao na jednu profesionalnu razinu i prvi je predstavio Hrvatsku Europi u tom slikarskom okruženju. Jednostavno, plodan slikar s ogromnim opusom, dodaje Rusković Radonić.

Naš veliki autoritet kada je u pitanju poznavanje Bukovca i njegova djelovanja svakako je Igor Zidić koji završava monografiju koja će objediniti život i rad Vlaha Bukovca s toliko prinosa slika koje su se u međuvremenu pronašle.Dakle, bogatstvo koje je dostupno je veliko i zato bi bila šteta da se sve što se može, ne vrati u Kuću Bukovac. Vidjet ćemo što će se događati”, dodaje ravnateljica Muzeja i Galerija Konavala koja se ipak nada da će državi biti interesa da ovih pet slika završi u Kući Bukovac ili barem nekom drugom muzeju koji čuva Bukovčeva djela.