Marija Jadrušić o čistoći bazena: Bitno je pridržavati se osnovnih pravila higijene, posebno obratite pozornost na ovo

U vrućim ljetnim mjesecima osvježenje se osim na moru traži i u rijekama, jezerima i bazenima. No, u potrazi za idealnim mjestom, bitno je paziti je li voda za kupanje sigurna. O tome koliko često se takva područja analiziraju i tko se time bavi, razgovali smo s Marijom Jadrušić, voditeljicom Odjela za vode Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije.

„Godišnje se otprilike analizira od 1000 do 1500 uzoraka bazenskih voda. To je 99 posto hotelskih bazena, a ukupan broj uzoraka u godini ovisi o tome koliko traje turistička sezona. Primjerice 2020. godine imali smo 613 uzoraka, a prošle godine njih 1563. Jasno je da u doba pandemije mnogi hoteli nisu radili, sezona je kratko trajala, a u pojedinim hotelskim kućama nisu se niti nudile bazenske usluge“, istaknula je Marija Jadrušić.

Na užem gradskom području postoje 76 bazena, u Slanome, Brsečinama, Orašcu i Komolcu 19, u Konavlima i Župi dubrovačkoj 22, na Elafitima 4, Pelješcu 14, otoku Korčuli 16 i na Mljetu jedan. Jadrušić pojašnjava kako se zatvoreni prostori testiraju se jednom, a otvoreni dva puta mjesečno.

Što se tiče procedure, ona je uvijek ista.

Voditeljica Odjela za vode pojašnjava kako vlasnik bazenskog kupališta dolazi u Zavod potpisati ugovor kojim se definira količina ispitivanja koja su propisana pravilnikom te u nastavku obavijesti nadležnu Ustanovu da je hotel otvoren. Zatim se na terenu provode mjerenja; visina temperature, pH vrijednost vode i koncentracija slobodnog rezidualnog klora, nakon čega se uzorci postavljaju u propisanu ambalažu.

“Tijekom svakog izlaska na teren vodi se zapisnik i uzorak dobiva svoj broj, nakon čega kreću fizikalno kemijska i mikrobiološka analiza. Vrijeme propisane inkubacije za mikrobiološke pokazatelje je 48 sati”, dodaje Jadrušić.

Osim hotelskih kupališta, postoje i privatni iznajmljivači koji pružaju turističku uslugu u domaćinstvu. Iako takva područja zasad nemaju suradnju sa Zavodom, bitno je osigurati zdravstvenu ispravnost kupališta, gdje prema upitima i potrebi na teren odlaze stručne osobe. Iako ponekad postoje podijeljena mišljenja o boravku u bazenima, Jadrušić ističe kako ne postoji rizik za nesmetano uživanje.

“Ako je riječ o ispravnom bazenu, za ljudsko zdravlje poželjno je plivati, a ako je bazen neispravan, vlasnik ga mora zatvoriti i postaviti vidljivu obavijest dok se ne provedu potrebne radnje čišćenja i dezinfekcije. Prema ukupnim podacima, kupališta koja su održavana zadovoljavaju propisane kriterije”, poručuje voditeljica Odjela za vode.

Na neispravnost kupališta, ističe ona, utječu brojni faktori, između ostaloga, povećan broj kupača, visoke temperature, nedostatak osoblja, kao i pogrešna primjena dezinfekcijskog sredstva.

“Kad testiramo takvo neispravno kupalište, onda se prema tom podatku trebamo kritički odnositi. U bazenu je propisana određena količina klora u vrijednosti od 0.2 miligrama po litri. Ako pronađemo manje od toga, pišemo da je bazen neispravan. Ako se u njemu okupamo, nema opasnosti za zdravlje, ali nedovoljnom količinom klora to predstavlja rizik u slučaju da ima više kupača i da je jako vruće jer tada to područje postaje pogodno mjesto za razvoj bakterija”, dodaje Jadrušić.

Ph vrijednost vode također je bitan čimbenik u pravilnom održavanju bazena, a kao važno pravilo koje naglašava Jadrušić je da što je ph manji, dezinfekcijsko sredstvo bolje djeluje.

“Ako je ph manja od 6.5 može izazvati iritacije na koži i koroziju bazenske tehnike i opreme te veća taloženja kamenca, što stvara dodatne troškove i negativno utječe na izgled kupališta”, napominje.

“Kupališta su podložnija nastanku brojnih bakterija, stoga je bitno pridržavati se osnovnih pravila higijene. Kako bi se spriječili neželjeni problemi, potrebno je češće filtrirati vodu i ograničiti broj kupača te ono najbitnije, dodavati svježu vodu kako bi se to područje ravnomjerno osvježilo i očistilo”, savjeti su MarijeJadrušić, voditeljice Odjela za vode Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije.

Marija Kolunđija