Lukša Kalafatović o važnim čistačima mora koji izumiru: Evo kako možete provjeriti je li plemenita periska živa

Jadran je sve više ugrožen, ponajprije od klimatskih promjena i sve brojnijih invazivnih vrsta.  Plemenita periska skoro je nestala iz Jadrana, a pomor je izazvalo širenje parazita. Znanstvenici ukazuju da je zbog toga došlo najvjerojatnije zbog porasta temperature mora.

O ugroženosti periski te nastojanjima da se spase za Soundet Ragusu je govorio djelatnik Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Lukša Kalafatović koji je inače suradnik na provedbi projekta – Očuvanje plemenite periske u južnom dijelu Jadranskog mora. Ispričao je kako je pomor periske počeo je 2016. godine na obalama Španjolske, a sve se proširilo 2019. što je zabilježeno u južnom dijelu Jadranskog mora. Plemenita periska inače ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora.

“Uzročnici pomora su paraziti i miko bakterija. Kad je pomor došao kod nas zabilježena je sto postotna smrt tako da je plemenita periska brzo dobila status kritične i ugrožene vrste. Ubrzo nakon toga, 2020. godine, pokrenut je projekt očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru koji je vrijedan  332 tisuće eura, a traje do 2025. godine”, kazao je Kalafatović.

Ističe kako je jako veliki broj periski nestao zbog povećanja temperature mora, a na južnom dijelo Jadranskog mora imamo samo jednu živu zabilježenu perisku koja se nalazi na plaži kod Omiša.

“U akvariju Pule ima plemenito utočište gdje periske koje se skupe na kolektorima idu direktno u postavljeni bazen za održavanje plemenitih periski. Oni su uspjeli ukloniti dio parazita tako što su smanjili temperaturu u bazenima. Zbog toga se došlo do zaključka kako periskama ne godi povišena temperatura mora jer tada dolazi do povećanja bakterija”, komentirao je Kalafatović.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije inače zaprima dojave o periskama.

“Građani nam javljaju gdje ih vide i mi onda dođemo, zaronimo i provjerimo je li riječ o periskama. Nažalost često se pokaže kako je riječ o drugoj vrti iz istog roda tako da na južnom Jadranu nismo pronašli plemenitu perisku. No, dobro je da su ljudi angažirani i da nas kontaktiraju”, govori  Kalafatović u emisiji HEP Eko eter Soundset Raguse.

Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije su, na prethodno utvrđenim mikrolokacijama Uvala Pještata, Uvala Blace i uvala Suđurađ, u svibnju ove godine postavili kolektore za prihvat mlađi plemenite periske. Prethodno utvrđene lokacije odabrane su kao pogodna mjesta za prihvat ličinki plemenite periske te je ukupno postavljeno 9 priveza s 36 kolektora pri dubinama 2, 4, 6 i 8 metara.

Kalafatović ističe kako lako možete provjeriti je li uočena periska uistinu živa možete tako što ćete iznad nje nježno proći rukom.

„Osjećajući vibracije, živa periska će se zatvoriti“, govori on.

Lokacije plemenitih periski mogu se prijaviti izravno Javnoj ustanovi putem e-maila na adresu info@zastita-prirode-dnz.hr, ili Ministarstvu zaštite okoliša i energetike na adresu vrste@mzoe.hr.