ČEKALI SU 115 GODINA I dočekali! Potpisan ugovor za dogradnju luke Prigradica, evo što će dobiti Blaćani

U Blatu je danas potpisan ugovor za prvu fazu dogradnje luke Prigradica. U prvoj fazi, splitski Pomgrad Inženjering dogradit će glavni lukobran i učvrstiti njegov postojeći vrh, a rok za radove je dvije godine od uvođenja izvođača u posao.

Kad u Prigradici zapušu bura, tramuntana ili levanat, postojeći lukobran dug stotinjak metara ne štiti dovoljno unutrašnjost luke ni brodove na vezu. Za jačeg vjetra, katamaranu na liniji Korčula – Prigradica – Hvar – Split pristajanje je otežano, a zimi nemoguće. Dogradnjom se želi smanjiti ulazak valova u luku i omogućiti sigurniji privez i pouzdanije pristajanje, ali i vratiti Prigradici status i važnost luke koje je imala u prošlosti.

Ugovor su u vijećnici Općine Blato potpisali Antun Banovac, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije, i Dobroslav Šestanović, predstavnik izvođača Pomgrad Inženjeringa. Potpisivanju su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić, župan Blaž Pezo, njegov zamjenik Joško Cebalo, načelnik Blata Jurica Petković s općinskim vijećnicima u ulozi domaćina, predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te projektanta, splitske tvrtke Obala d.o.o., čija je prezentacija pokazala kako će se izvoditi radovi.

„Postoje neki projekti koji imaju poseban značaj. Za mene je to, svakako, projekt dogradnje luke Prigradica”, poručio je Bačić nakon potpisivanja. Podsjetio je da je od izgradnje starog lukobrana i rive, ukupne duljine oko 500 metara, prošlo 115 godina, a njegovo emotivno obraćanje ne čudi s obzirom na činjenicu da je ministar rođeni Blaćanin.

Župan Pezo istaknuo je da sigurnije luke otočanima znače bolju povezanost i stvaraju uvjete za gospodarski razvoj. Prema podacima Dubrovačko-neretvanske županije, na njezinu su području dosad realizirani lučki projekti vrijedni 120 milijuna eura! U tijeku je realizacija čak 12 luka, lučica ili pristana, a naša je županija prva u Hrvatskoj po izvlačenju sredstava za lučku infrastrukturu.

Zašto dogradnja stoji više od 12 milijuna eura? Odgovor je, zapravo, pod morem. Na prikazanom presjeku od morskog dna do vrha zaštitnog zida ima oko 29 metara, otprilike koliko je visoka zgrada od desetak katova. Ispod postojećeg lukobrana nalazi se šest do devet metara morskog sedimenta, a njegov se završni dio godinama sliježe, propada.

Prvo će se zato učvrstiti morsko dno ispod dogradnje i završnog dijela starog lukobrana. Predviđeno je 217 mlazno injektiranih stupnjaka, svaki promjera 80 centimetara. Izvodit će se s plovnog objekta, na dubinama do 30 metara, kroz sediment do matične stijene. Zatim će se u fazama polagati kameni nasip i pratiti njegovo slijeganje prije nastavka gradnje. Radovi će se izvoditi s mora, jer postojeći lukobran ne smije služiti kao radna površina ni kao pristup za mehanizaciju.

Podmorski zid sastavljat će se u 11 redova, od gotovo 15 metara dubine do razine mora. Projekt predviđa 390 predgotovljenih elemenata, među kojima je 367 armiranobetonskih blokova i 23 zaštitna bloka u korijenu lukobrana. S vanjske strane postavit će se kamena obloga s blokovima teškima od dvije do dvije i pol tone. Na kraju dolaze zaštitni zid, kamene poklopnice i pločnik te oprema za privez, voda, struja, hidranti, rasvjeta i lučko svjetlo.

Kako nam je objasnio ministar Bačić, dok se prva faza projekta završi, projektna dokumentacija i osigurana sredstva za drugu fazu bit će spremna. Najveći će izazov za izvođača biti obavljanje radova između dvije turističke sezone, uvjeren je Bačić.

Dogradnjom glavnog lukobrana, unutarnji dio uvale bit će zaštićen od valova. Projekt predviđa 60 metara nove privezne obale s unutarnje strane i još 45 metara sezonskog priveza s vanjske strane za veća izletnička plovila i brodove u javnom pomorskom prijevozu. Korištenje vanjske strane ovisit će o vremenu i stanju mora.

U drugoj fazi predviđeni su sekundarni lukobran i valobran s podmorskim pragom, koji će dodatno zaštititi zapadni dio lučkog akvatorija. Svaka faza čini samostalnu cjelinu sa zasebnom građevinskom i uporabnom dozvolom. To znači da dograđeni glavni lukobran može služiti luci i prije izgradnje sekundarnog lukobrana i valobrana. Nakon druge faze moći će se planirati raspored budućih komunalnih vezova.

Vrijednost ugovora o izvođenju radova iznosi 12.043.280,14 eura s PDV-om. Oko 9,67 milijuna eura osigurano je kroz Program Konkurentnost i kohezija, a oko 1,71 milijun eura iz državnog proračuna. Dubrovačko-neretvanska županija pokriva 1.972.103,20 eura razlike između ugovorene vrijednosti radova i bespovratnih sredstava namijenjenih radovima.

Izvođač bi prema prikazanom planu trebao biti uveden u posao najkasnije 15. prosinca 2026. Od tog dana teče ugovoreni rok od 24 mjeseca.

Ugovor je potpisao Banovac jer lukom Prigradica trenutačno upravlja Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije. Međutim, od siječnja 2027. Prigradica prelazi pod Županijsku lučku upravu Korčula, koju vodi Ante Tvrdeić. Prema novoj podjeli lučkih područja, korčulanska uprava preuzima pet otočnih luka kojima se dosad upravljalo iz Dubrovnika. Uz Prigradicu, to su Brna, Gršćica, Lumbarda i Prižba.

Tvrdeićeva uprava tako preuzima provedbu već ugovorene prve faze u Prigradici, uz upravljanje i održavanje luke. Pred njom je i daljnja priprema druge faze, dok će se u ostalim preuzetim lukama baviti održavanjem, razvojem infrastrukture i uređenjem komunalnih vezova.

Povijesnu luku, više od stoljeća nakon izgradnje lukobrana, čekaju bolji dani. Za Blaćane to znači sigurnije pristajanje katamarana i pouzdaniju vezu sa Splitom, osobito zimi, ali i bolje pozicioniranje na nautičkoj mapi Mediterana.