STALNO KUKAMO: Najviše zbog para, a po svjetskim mjerilima nema po čemu nismo…

Hrvati su po plaći, imovini, sigurnosti i obrazovanju među 7 do 15 posto najbolje stojećih ljudi na svijetu, a po zadovoljstvu životom tek na 70. mjestu, piše liberal.hr.

Autor kolumne Mario Nakić krenuo je od plaće. Prosječna neto plaća u prvoj polovici ove godine bila je 1542 eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Autor tu plaću po kupovnoj moći procjenjuje na oko 2400 takozvanih međunarodnih dolara. Polovica čovječanstva, prema Svjetskoj banci, živi s manje od 290 takvih dolara mjesečno po članu kućanstva. Po autorovu računu prosječna hrvatska plaća tako je 8,3 puta veća od svjetskog medijana.

Autor uzima i obitelj s dvoje djece i dvije prosječne plaće. Kad se dohodak jednostavno podijeli na četiri člana, takva je obitelj u gornjih 15 posto svijeta. Po OECD-ovoj ljestvici, koja uzima u obzir da djeca troše manje i da se stan dijeli, ista se obitelj penje u gornjih 5 do 7 posto.

Prosječno hrvatsko kućanstvo ima 183.300 eura neto imovine, prema podacima HNB-a za 2023. Realna imovina po odrasloj osobi u Hrvatskoj od 2020. do 2025. narasla je 29 posto, što je prema švicarskoj banci UBS treći najbrži rast na svijetu, iza Južne Koreje i Rusije. Po imovini smo, računa autor, u gornjih 17 posto.

U svom stanu živi 91 posto Hrvata

U vlastitom stanu ili kući živi 91,4 posto Hrvata, a prosjek Europske unije je 68,5 posto. U Njemačkoj je takvih 47,2 posto, a u Švicarskoj 42 posto. Samo 3,7 posto kućanstava troši previše dohotka na stanovanje.

Po sigurnosti je slika slična. Na 100.000 stanovnika 2023. bilo je 0,7 ubojstava, dok je svjetski prosjek 5,2, a europski 1,6. Na ovogodišnjem Globalnom indeksu mira Hrvatska je 23. od 163 zemlje, a SAD je tek 134.

Prosječno dijete rođeno ove godine može očekivati da će živjeti 79,1 godinu, pa je Hrvatska 51. od 197 zemalja. Svjetski prosjek je oko 73 godine. Školovanje rano napusti tek 2,1 posto mladih od 18 do 24 godine, dok je u EU takvih 9,1 posto, a u Njemačkoj 13,1 posto.

Mjerimo se s Nijemcima, ne sa svijetom

Zašto onda kukamo? Prema ovogodišnjem Svjetskom izvješću o sreći, Hrvatska je tek 70. Autor smatra da se Hrvati uspoređuju s Njemačkom, Austrijom, rodbinom u inozemstvu i onim što vide na društvenim mrežama, a ne sa svijetom.

Problema ipak ima i autor ih navodi. Stvarna osobna potrošnja oko 21 posto je ispod prosjeka EU. Cijene stanova lani su porasle 16 posto, a 29 posto podstanara daje više od 40 posto dohotka za stanovanje. Tu su i spora gradnja zbog dozvola i prostornih planova, liste čekanja i monopol HZZO-a, spora pravosudna praksa i korupcija.

Za većinu tih problema autor krivi državu, a ne tržište. Upozorava da bi kukanje bez mjerila moglo birače gurnuti prema preraspodjeli, kontroli cijena i većoj državi.