
NA 725. OBLJETNICU Krenula obnova stare crkve, skup i izazovan zahvat, a u priči se našla i škatula Drine
Vlaga i crvotočina načele su grede crkve Svih Svetih u Korčuli, a dotrajala je i konstrukcija koja nosi oslikani strop Tripa Kokolje. Obnova će stajati oko 300 tisuća eura, a radovi su započeli nedavno.
Mihovil Depolo deset je godina gaštald Bratovštine Svih Svetih, najstarije bratovštine u Hrvata u kontinuitetu i jedne od najstarijih u Europi. Od tih deset, otkriva nam, posljednjih osam pokušava pokrenuti projekt obnove dotrajalog krovišta stare crkve izgrađene početkom 14. stoljeća koja je, zajedno s kućom bratovštine, upisana je u Registar kulturnih dobara RH.

Građani koji nikad nisu pripremali projektnu dokumentaciju, prijave na natječaje i koji nisu realizirali ovakve i slične projekte, začudit će se koliko vremena treba za provedbu neke sanacije ili izgradnje i tko bi im zamjerio? Međutim, prije nego što se u Kaporovoj ulici pojavila skela, trebalo je snimiti postojeće stanje, prikupiti beskrajnu dokumentaciju i izraditi detaljne elaborate i na to je, kaže nam gaštald Depolo, otišlo dosta novaca i vremena. U međuvremenu, stanje drva pod crjepovima bilo je sve lošije dok nije dotaklo kritičnu fazu.
Kako nam objašnjava, u crkvi zapravo treba sanirati dvije konstrukcije. Jedna nosi krov, a ispod nje je druga, teška i složena, koja drži oslikani strop. Vlaga i crvotočina oštetile su krovište, a dotrajala je i konstrukcija stropa. Zato radnici učvršćuju zidove injektiranjem i rade na obnovi drvenarije. Ako sve bude išlo prema planu, nakon Nove godine krov će se raskriti, a na mjesto starih greda doći će nove.
„To znači da ne obnavljamo samo krov, već i drvenu konstrukciju koja drži oslikani strop. Firma koja izvodi radove ima odlične reference, ista ekipa obnavlja i zagrebačku katedralu, radi se o profesionalcima i za sad obavljaju odličan posao, jako smo zadovoljni“, ističe Depolo koji je i sam po struci restaurator i muzejski preparator. Inače od 2013. godine uspješno vodi Restauratorski obrt Depolo koji se, među ostalim, bavi restauriranjem umjetnina, starog namještaja i alata.
A tvrtka koju je nahvalio je splitska Spegra. Spegra nije prvi put u Korčuli, u starom su gradu već radili na glasovitoj palači Lešić Dimitri. Radili su još i na dubrovačkom Kneževom dvoru i crkvi sv. Vlaha, radili su i na hvarskom kazalištu te spomenutoj zagrebačkoj katedrali. Iako je zahvat na crkvi Svih Svetih ozbiljan, izvođač je, izgleda, još ozbiljniji pa su gaštaldove brige utoliko manje.
„Ovaj je zahvat bio i nužan i hitan. Krovište je u iznimno lošem stanju, a u crkvi čuvamo umjetnička djela neprocjenjive vrijednosti. Bilo bi zaista jako loše da umjetnine propadnu s krovom“, zaključuje Depolo.
A zašto se s obnovom više nije moglo čekati, jasno je čim uđete u crkvu i podignete pogled. Tripo Kokolja, barokni slikar iz Perasta, maestralno je oslikao strop i pjevalište. U crkvi se čuva i poliptih Oplakivanje Krista Blaža Jurjeva Trogiranina iz 1439. godine, na kojem su prikazani i bratimi Svih Svetih. Na glavnom je oltaru drvena Pietà Antonija Corradinija iz 18. stoljeća, dar posljednjega korčulanskog biskupa Josipa Kosirića.

Međutim, umjetnine nisu jedino što se nalazi u staroj crkvi. Kako nam priča gaštald, kad su podignuli daske iznad stropa, našli su zanimljivosti na koje nisu računali.
„Našli smo stare dokumente svećenika don Boža Depola koji je živio u našoj bratimskoj kući, gdje je i dočekao smrt 1962. godine. Našli smo neka njegova pisma, molitvenike, ali i dva kazališna teksta! Don Božo se bavio i kazalištem pa sam tekstove poslao Josipi da ih pregleda. Tko zna, možda se koji vrati na pozornicu“, najavio je Depolo sa smiješkom.
Inače, profesorica Josipa Favro Kurtović predaje Hrvatski jezik i književnost u SŠ Petra Šegedina u Korčuli. Članica je Upravnog vijeća Gradskog muzeja Korčula, a zajedno s kolegicama Ines Peručić Blitvić i Glorijom Petković nedavno je za kazališne daske pripremila i postavila hit predstavu Obrana Korčule. Inače, radi se o adaptaciji zapisa Antuna Rozanovića prilikom obrane grada od Osmanlija 1571. godine pa je moguće očekivati još jedan kazališni, povijesni blockbuster u režiji i izvedbi nastavnica i učenika korčulanske srednje škole.
Na stranu i kazalište, ispod drvenih greda Depolo je pronašao još neočekivaniji predmet i to kutiju cigareta marke Drina.
„Pronašli smo škatulu od sto komada Drina cigareta bez filtera. Radi se o cigaretama iz 50-ih godina prošlog stoljeća u savršenom stanju. Ne znamo je li don Božo pušio, možda su njegovi. Ne pušim ni ja, ali samo zapalio jedan iz znatiželje i radi mirisa. U to vrijeme, Drina je bila jeftina cigareta, ali miris joj je i dalje puno ljepši od mirisa cigareta danas koje su pune otrova“, zaključuje gaštald.
Kult bratovština u Korčuli iznimno je jak već stoljećima i taj trend nije izblijedio. Članovi korčulanskih obitelji, koji nasljedno s koljena na koljeno preuzimaju uloge u tri korčulanske bratovštine, ulogu bratima prihvaćaju kao jednu od najvažnijih i najčasnijih životnih zadaća. Među njima posebno se ističe Bratovština Svih Svetih.
Osnovana je 8. listopada 1301. godine i ove je godine obilježila nevjerojatnih 725 godina neprekinutog djelovanja, o čemu je izvijestio i Vatican News te je kao takva svrstana među najstarije u Europi i najstariju u Hrvatskoj. Neprekidni kontinuitet Sasvetanima su osigurale pomalo bizarne, ali i praktične okolnosti iz turbulentne prošlosti grada.
Bratovština je poznata i pod imenom Dobre smrti zato što je jedna od glavnih dužnosti Sasvetana bila pokapanje mrtvih i baš ih je ta rabota sačuvala od privremenom gašenja. Malo nakon što je vlast u Korčuli preuzeo slavni vojskovođa Napoleon, francuska je uprava 1808. godine dekretom ukinula većinu bratovština u Dalmaciji pa tako i na otoku. Iznimke su bile bratovštine koje su se brinule za ukope umrlih, pogotovo siromašnih koji uslugu nisu mogli platiti. Sasvetani se tako danas mogu pohvaliti s nevjerojatnih gotovo sedam i pol stoljeća aktivnog, angažiranog i neprekidnog rada i djelovanja za Katoličku crkvu i zajednicu svog grada.
Nije li onda baš simbolično i znakovito što su radovi na staroj crkvi, o kojoj Sasvetani brinu od svog osnutka, započeli 11. listopada 2026. godine, točno 725 godina i tri dana od osnutka bratovštine?
„Jako je zanimljivo što se već godinama bavim pripremama za sanaciju krovišta i baš sad, kad slavimo 725. obljetnicu, uspjeli smo da radovi napokon krenu“, primijetio je gaštald Depolo.
Korčulanima važan projekt nije samo simboličan i kompliciran, također je i izvanredno skup. Kako ističe Depolo, ukupna vrijednost radova je oko 300 tisuća eura. Uz pomoć gradonačelnika Korčule Frana Jeričevića te KORA-e koja je pripremila prijavu na natječaj, Ministarstvo kulture i medija odobrilo je 150 tisuća eura bespovratnih sredstava. Ostatak, kaže Depolo, mora osigurati bratovština, odnosno Župa sv. Marka i Dubrovačka biskupija. Donacije već prikupljaju i Depolo vjeruje da će uspjeti zatvoriti financijsku konstrukciju. Ako želite i vi biti dio ove velike priče, donirajte putem QR koda.





















