POZADINA EKOKATASTROFE NA NERETVI: Stručnjaci dokazali što je ugušilo riblji fond, prijeti li nova opasnost?

Najnovije znanstvene analize i satelitski monitoring stavili su točku na višemjesečna nagađanja o uzrocima masovnog pomora ribe u gornjem toku Neretve. Iako se u početku sumnjalo na klasično kemijsko zagađenje, neovisni tim domaćih i međunarodnih stručnjaka potvrdio je kako se riba doslovno ugušila uslijed nepropisnog rada hidroelektrane „Ulog“ kod Kalinovika.

Prema najnovijim saznanjima profesora dr. Muriza Spahića te stručnjaka sa Sveučilišta u Innsbrucku okupljenih oko profesora Gabriela Singera, do katastrofe je došlo zbog takozvanog vršnog opterećenja, odnosno režima rada pri kojem se iz akumulacije u kratkom vremenu naglo ispuštaju goleme količine vode radi vršne proizvodnje struje. Time su prekršeni uvjeti iz okolišne dozvole koja nalaže isključivo protočni rad, a takvim naglim ispuštanjem u rijeku je puštena voda iz najdubljih slojeva akumulacije koja je bila potpuno siromašna kisikom i zasićena otrovnim sumporovodikom. Snažan vodeni val doslovno je izbacio dio ribe na obale i grane drveća, dok su se preostali riječni organizmi u samo nekoliko sati ugušili u zoni smrti bez kisika.

Unatoč jasnim znanstvenim dokazima predstavljenima u Konjicu i Sarajevu, vlasnici hidroelektrane i nadležna tijela u Republici Srpskoj i dalje odbacuju izravnu odgovornost, pravdajući se da se pomor dogodio izvan samog postrojenja. Dok su sudovi rušili ranija rješenja, u međuvremenu su izdavane nove vodne dozvole, zbog čega stručnjaci i ekološke udruge poput Fondacije ACT i međunarodne organizacije Riverwatch upozoravaju da bez uvođenja kontinuiranog hidrološkog monitoringa i mjerenja koncentracije plinova nizvodno od brane, Neretvi prijeti ponavljanje sličnog scenarija. Njihova su upozorenja posebno ozbiljna jer posljedice naglih promjena vodostaja i kvalitete vode ne staju u gornjem toku, već dugoročno ugrožavaju cijeli riječni sustav, od Konjica i Hutova blata pa sve do ušća Neretve u Jadransko more u Hrvatskoj.

Podsjetimo, ova ekološka katastrofa koja je zgrozila regiju dogodila se 12. rujna 2025. godine, svega nekoliko kilometara nizvodno od strojarnice novootvorene hidroelektrane „Ulog“, na samoj entitetskoj granici kod Konjica. Lokalni ribiči i ribočuvari tog su jutra zatekli rijeku prekrivenu uginulom ribom u dužini od sedam kilometara, dok je voda bila neprirodno zamućena i tamna, a dolinom se širio nepodnošljiv miris pokvarenih jaja kao prvi znak prisutnosti otrovnog sumporovodika. U potpunosti je uništen riblji fond tog dijela toka, pri čemu su stradale strogo zaštićene i endemske vrste po kojima je Neretva svjetski poznata, uključujući kritično ugroženu mekousnu pastrvu, glavaticu, peša, ugroženog bjelonogog raka te cjelokupnu faunu riječnog dna. Članovi Organizacije sportskih ribolovaca „Konjic“ i volonteri danima su nakon nesreće izvlačili tone uginule ribe kako bi spriječili širenje zaraze, dok je gotovo dvjesto znanstvenika otvorenim pismom zatražilo hitnu neovisnu istragu, upozoravajući da se radi o pravom ekocidu nad jednom od najočuvanijih europskih rijeka.