Divlje svinje sve češće dolaze do kuća, snimljene su i u Dubrovniku: Pitali smo predsjednika županijskog Lovačkog saveza imaju li građani razloga za strah

Nakon što su se divlje svinje posljednjih dana sve češće počele viđati u blizini naseljenih mjesta, a nedavno su zabilježene i u Komolcu a prije nekog vremena i na Vojnoviću, razgovarali smo s Matkom Knežićem, predsjednikom Lovačkog saveza Dubrovačko-neretvanske županije, o razlozima njihova dolaska u naselja, mogućim opasnostima i mjerama koje se provode radi kontrole njihove populacije.

Knežić poručuje kako nema razloga za paniku, ističući da divlje svinje u naseljena područja uglavnom dolaze u potrazi za hranom.

„Ljudi se ne trebaju bojati. Divlje svinje nisu životinje koje ciljano dolaze napadati ljude, nego traže hranu. One su svejedi i kreću se za onim što im je u određenom razdoblju dostupno.“ objašnjava Knežić, te ističe:

„Njihovo kretanje ovisi o sezoni i raspoloživosti hrane. Kada u šumama ima žira, divlje svinje zadržavaju se na područjima gdje ga mogu pronaći, a kada se uvjeti promijene, sele se u potrazi za drugim izvorima hrane, uključujući gomolje i lukovice. Zbog toga se mogu pojaviti i na rubovima naselja, pa čak i na prometnicama.“

U naseljima se ne smije loviti oružjem

Knežić nadalje ističe da se u naseljenim područjima ne smije koristiti vatreno oružje za lov te da se lovci tih pravila strogo pridržavaju.

„Kada se divlja svinja pojavi u blizini kuća, ne možemo jednostavno uzeti oružje i pucati. Ljudi bi se možda više prepali pucnjave nego same životinje.“ kaže predsjednik Lovačkog saveza DNŽ.

Naglašava da je važno zadržati mirnoću i ne pokušavati prilaziti životinjama. Iako divlje svinje u pravilu izbjegavaju ljude, riječ je o divljim životinjama čije ponašanje može biti nepredvidivo, osobito ako se osjete ugroženima ili ako su u blizini mladunci.

Lovci imaju obvezu smanjivati brojnost divljači

Knežić ističe kako lovci moraju postupati u skladu s lovnogospodarskim osnovama, dokumentima kojima se za svako lovište određuju brojnost pojedinih vrsta divljači, očekivani prirast i planirani odstrjel.

U aktualnim okolnostima, zbog mjera povezanih s afričkom svinjskom kugom, provodi se i pojačano smanjivanje brojnosti divljih svinja, u skladu s važećim naredbama i propisanim pravilima.

„Mi smo dužni provoditi lovnogospodarsku osnovu. Za svako lovište postoji plan koji određuje koliko divljači ima, koliki se prirast očekuje i koliko se životinja smije odstrijeliti. Sada su, zbog afričke svinjske kuge, na snazi i dodatne mjere za smanjivanje brojnosti, što znači da se divlje svinje mogu loviti tijekom cijele godine i nema lovostaja.“ pojašnjava Knežić.

Dodaje kako se pritom moraju poštovati pravila zaštite divljači, uključujući ograničenja koja se odnose na životinje koje vode mladunčad.

Štete na poljoprivrednim površinama sve su veći problem

Osim mogućih susreta s ljudima, divlje svinje stvaraju probleme i poljoprivrednicima. Na Pelješcu mogu pričinjavati štete u vinogradima, dok su u dolini Neretve ugrožene i druge poljoprivredne površine.

Posebno su osjetljivi višegodišnji nasadi, koje je teško zaštititi, a ograđivanje može predstavljati velik trošak za vlasnike.

Knežić navodi kako se za zaštitu poljoprivrednih površina koriste i repelenti, odnosno sredstva za odbijanje divljači, dok se kod višegodišnjih nasada kao dugoročnije rješenje nameće odgovarajuće ograđivanje.

Na području Potomja problem je izražen i zbog muflona, koji mogu oštećivati mlade izbojke vinove loze.