BULJAN FLANDER: Roditelji su danas kao helikopteri, doslovno uništavaju djecu

Roditelji koji pišu domaće zadaće umjesto djece, lektire sastavljaju uz pomoć umjetne inteligencije, rješavaju njihove sukobe i uklanjaju svaku prepreku na putu, vjeruju da im tako olakšavaju odrastanje. Učinak je, međutim, često suprotan: djeca ne dobivaju priliku razviti samostalnost, preuzeti odgovornost i naučiti kako se nositi s neuspjehom.

Na to je upozorila prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander na predavanju “Izazovi roditeljstva danas”, održanom u Ogranku Lapad Dubrovačkih knjižnica.

Kad roditelj postane helikopter

Takozvano helikoptersko roditeljstvo podrazumijeva neprestan nadzor djeteta, intervenciju u gotovo svakoj situaciji i preuzimanje zadataka koje bi ono moglo obavljati samo. Takvi roditelji kontroliraju školske obveze, nastoje riješiti svaki sukob s vršnjacima i teško podnose mogućnost da dijete dobije lošu ocjenu ili doživi razočaranje.

“Helikoptersko roditeljstvo nije dobro roditeljstvo”, poručila je Buljan Flander, upozorivši da roditelj može biti fizički pretjerano prisutan, a da djetetu istodobno ne omogući razvoj samostalnosti. Takav pristup često izvire iz roditeljske tjeskobe i uspoređivanja s drugima, pa se svaka djetetova teškoća doživljava kao osobni neuspjeh. Društvene mreže taj pritisak dodatno pojačavaju idealiziranim prikazima obiteljskog života.

“Roditelj mu možete biti samo vi”

Pritisak je veći i zato što mnoge obitelji danas imaju manje svakodnevne pomoći nego prije. Bake i djedovi često su još radno aktivni, pa roditelji sve usklađuju sami. Zato je, kaže predavačica, važno odustati od ideje savršenog i uvijek dostupnog roditelja.

“Psiholog može biti netko drugi, moj posao može raditi netko drugi, nastavnik u školi može biti netko drugi, ali roditelj tom djetetu možete biti samo vi”, istaknula je. Naglasila je i da samo zadovoljan roditelj može biti dobar roditelj. To ne znači da mora uvijek biti dobro raspoložen, nego da dugotrajna iscrpljenost i stalna krivnja nisu dobar temelj obiteljskog života.

Četiri stupa roditeljstva

Kao temelj kvalitetnog odgoja izdvojila je četiri stupa koja preporučuje Vijeće Europe: brigu, granice, uvažavanje i osnaživanje. Briga znači emocionalnu dostupnost i osjećaj sigurnosti. “Dijete se ne zrcali u zrcalu, nego u vašem licu, načinu na koji ga gledate, tonu i boji glasa kojim mu se obraćate”, objasnila je.

Granice djetetu daju strukturu i predvidljivost. Odgoj bez batina, naglašava, ne znači odgoj bez pravila.

“Granice djecu umiruju. Djeca se unutar granica osjećaju voljeno, zaštićeno i zbrinuto. Dijete kojemu je sve dopušteno jednako je zanemareno kao i ono kojemu nije dopušteno ništa. Granice da, batine sigurno ne”, poručila je. Uvažavanje znači da dijete smije izraziti mišljenje i osjećaje, ali ne i da donosi sve odluke. Osnaživanje se pak odnosi na samostalnost: djeci treba dopustiti da preuzimaju obveze primjerene dobi i suoče se s posljedicama svojih postupaka.

Što kad dijete pobjesni

Jedan od najtežih trenutaka za roditelje jest kad dijete izgubi kontrolu, vrišti ili plače. Tada, savjetuje Buljan Flander, nije vrijeme za lekcije.

“U tom momentu, dok traje tantrum, nemojte ga odgajati. Budite tu. Prvo reguliram sebe, reguliram dijete, onda postavljam granicu i tek kad tantrum prođe kažem: sljedeći put ćemo tako i tako”, savjetovala je. Upozorila je i na težinu riječi koje djeca slušaju kod kuće. Uvrede poput “glup si” ili poruke da je dijete krivo za roditeljske svađe ozbiljno narušavaju njegovo samopouzdanje. Nasuprot tome stoje rečenice “Vjerujem ti”, “Ponosna sam na tebe” i “Zanima me kako se osjećaš”.

Fotografije djece na mrežama

Poseban izazov je sharenting, odnosno objavljivanje fotografija, imena i osobnih podataka djece na društvenim mrežama. Jednom objavljeni sadržaji mogu se kopirati i širiti daleko izvan kruga kojem su bili namijenjeni. Oprez je potreban i s adolescentima, koji lakše precjenjuju vlastitu sigurnost. Elektroničko nasilje, dijeljenje intimnih fotografija i seksualna iznuda mogu imati teške posljedice. Roditelji pritom ne moraju poznavati svaku aplikaciju. Važnije je da s djecom razgovaraju o rizicima i da dijete zna da može zatražiti pomoć bez straha od vikanja i kazne.

“Nema veze što se ne razumijete u tehnologiju, razumijete se u život”, poručila je Buljan Flander.