ZELENO SVIJETLO ZA PORTO BANJU Stižu vezovi, lukobran i šetnica, ali uz tri posebna uvjeta

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je 23. rujna 2026. Rješenje kojim utvrđuje da za uređenje lučkog područja Porto Banja – Stari most nije potrebno provesti punu procjenu utjecaja na okoliš, a nije potrebna ni glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu.

To znači da se projekt može nastaviti, uvala Žrnovska Banja na sjeveroistočnom dijelu Korčule dobit će novi lukobran, uređenu šetnicu i komunalne vezove za lokalno stanovništvo.

Zahtjev za postupak je ŽLU Korčula podnijela u svibnju, a prije donošenja odluke, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije tražilo je mišljenja pet nadležnih tijela, ministarskih, županijskih i gradskih.

U ozračju kakvo trenutačno vlada u Gradu Korčuli, na svaki se projekt lokalne i regionalne vlasti gleda preko nišana, bez obzira na to što se radi o unapređenju infrastrukture, u ovom slučaju obalne. Kao rezultat imamo situaciju da nakon što ministarstvo zaključi kako puna procjena nekog projekta na okoliš nije potrebna, dio otočana prvo će promisliti na bagere i kamione koji će uskoro stići u Banju kako bi devastirali obalu i uništili ekosustav.

To je, zapravo, daleko od istine. Životni put jednog projekta standardizirani je postupak kojeg prolaze svi projekti diljem EU i to sukladno najstrožim ekološkim pravilnicima na svijetu. Prije nego je ministarstvo dalo zeleno svjetlo, mišljenje o projektu dala su tri ministarska odjela, Grad i županija.

ŽLU Korčula je za potrebe projekta angažirala jednu od najpoznatijih hrvatskih tvrtki, specijaliziranu za zaštitu okoliša i izradu stručne okolišne dokumentacije. Tvrtka Dvokut Ecro d.o.o. iz Zagreba napravila je tako Elaborat zaštite okoliša za Porto Banju na 118 stranica, a na njemu je radio multidisciplinarni tim stručnjaka za klimu i meteorologiju, kvalitetu zraka, bioraznolikost i ekološku mrežu, krajobraz i kulturnu baštinu, vode i hidrografiju, promet, buku te gospodarenje otpadom.

Nakon što je ŽLU Korčula predala elaborat nadležnim tijelima i pokrenula postupak OPUO, rješenja nisu prihvaćena bez dodatnih pitanja. Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije tražio je dodatno mišljenje i dopunu elaborata u dijelu koji se odnosi na oborinske vode, kumulativni utjecaj zahvata, gubitak dijela livada posidonije izvan zone izravnog utjecaja te utjecaj na uređeno kupalište.

 

Elaborat je potom dopunjen u srpnju, županija je početkom rujna dala pozitivno mišljenje, a konačno Rješenje ministarstva stiglo je, kako smo napisali, 23. rujna. Ministarstvo je zaista dalo zeleno svjetlo, ali uz tri posebna uvjeta pod kojima radovi na uređenju Porto Banje moraju biti odrađeni.

Kako stoji u Rješenju, radni pojas mora se svesti na najmanju moguću mjeru, tijekom radova u moru mora se postaviti zaštitna zavjesa odnosno barijera koja će spriječiti zamućenje mora i širenje sedimenta prema morskim cvjetnicama, a prije početka radova obvezno je provesti kopneno i podvodno arheološko istraživanje.

U sklopu prvog uvjeta, ministarstvo izričito traži da se prostor gradilišta ograniči na usko područje zahvata te da radni pojas zahvati samo onoliko prostora koliko je nužno za izvođenje radova.

Drugi uvjet odnosi se na zaštitnu zavjesu koja se postavlja u more tijekom radova. Kad se bude  produbljivalo morsko dno, nasipavalo i gradilo obalu i lukobran, podići će se sediment s dna i voda će se zamutiti. Ministarstvo zato traži da se na granici radova postavi barijera koja zadržava taj zamućeni sediment unutar gradilišta i sprječava njegovo širenje morskim strujama prema okolnim staništima morskih cvjetnica, među kojima je u ovom području evidentirana i posidonija.

Treći uvjet odnosi se na arheologiju i posebno je zanimljiv. Područje zahvata Porto Banja nalazi se u potencijalnoj arheološkoj zoni i na kopnu i u moru, a sjeveroistočni dio zahvata preklapa se i s područjem kulturnog dobra. Radi se o ostacima rimske cisterne, na površini približno dvjesto četvornih metara. Zbog toga je Uprava za zaštitu kulturne baštine zatražila da se, prije nego što građevinski radovi uopće počnu, provedu prethodna arheološka istraživanja i to kopnena i podvodna.

Sve se te predradnje i istraživanja trebaju napraviti u roku od dvije godine, zato što upravo toliko vrijedi Rješenje ministarstva. Ako ŽLU Korčula u tom roku ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, Rješenje prestaje važiti, a cijeli postupak će se morati ponoviti, od izrade elaborata pa nadalje.

Ravnatelj ŽLU Korčula Ante Tvrdeić napominje kako  projekti ne padaju s neba, netko ih treba osmisliti, izraditi projektnu dokumentaciju, za njih ishoditi potrebne suglasnosti i dozvole, osigurati  sredstva financiranja, odraditi javnu nabavu, odabrati kvalitetnog izvođača koji će ih znati realizirati te ih na kraju staviti u uporabu. Istaknuo je, također, vrlo dobru suradnji sa svim institucijama uključenim u projekt, a posebno se zahvaljuje županiji na pomoći prilikom pripreme projekata, a potom i realizacije.

Tražimo li sličan primjer, ne trebamo dugo putovati, samo do Kneža. Tamo je uređenje komunalne luke završeno, čeka se tehnički pregled i izdavanje uporabne dozvole. Radi se o projektu koji je oplemenio obalu, osigurao ljudima legalne vezove za plovila i doslovno, nakon desetljeća, rastućim Knežama poklonio uređeni centar mjesta sa šetnicom i zelenilom. Projekt Komunalna luka Kneže prošao je isti razvojni put kao  što čeka projekt Porto Banja ili projekt Komunalne luke Kalac koji je, također, u najavi kao jedan od strateških projekata ŽLU Korčula.

Što se tiče Porto Banje, detalje o projektu komunalne luke, izgledu buduće obale, saniranog mosta i lukobrana donosimo u sljedećem članku.