
Smeće s Pelješca desetljećima se vozilo u Neum: Kako je nastao problem koji traje do danas
Komunalni otpad s Pelješca desetljećima se odvozio preko granice u Bosnu i Hercegovinu. Na odlagalištu Klepovica, u zaleđu Neuma, završavao je otpad s područja općina Ston, Orebić i Janjina, koje dugo nisu imale vlastito rješenje za odlaganje miješanog komunalnog otpada.
Prema podacima koji se posljednjih dana ponovno objavljuju u povodu policijske istrage u Neumu, otpad s Pelješca na Klepovicu odvozio se još prije Domovinskog rata. Točan početak te prakse u javno dostupnim dokumentima nije precizno naveden, pa se ne može pouzdano tvrditi da je odvoz počeo baš 1980-ih, ali je riječ o rješenju koje traje desetljećima.
Klepovica kao rješenje za pelješke općine
Pelješke općine godinama nisu imale vlastito odlagalište na koje bi mogle odlagati miješani komunalni otpad. Zbog toga su otpad prikupljale i prevozile prema Neumu, gdje je na odlagalištu Klepovica postojao prostor za njegovo zbrinjavanje.
Da se takva praksa provodila, potvrđuju i službeni dokumenti Dubrovačko-neretvanske županije. U njima se navodi da se otpad s područja Stona, Orebića i Janjine odlagao na Klepovici u susjednoj Bosni i Hercegovini. U jednom od službenih dokumenata Općine Ston navodi se da je za odlaganje otpada na Klepovici postojao ugovor.
Za Pelješac je takav sustav bio praktičan jer se otpad vozio na relativno blisku lokaciju. Za Neum je, s druge strane, značio prihode od prihvata otpada, ali i dugoročno opterećenje odlagališta.
Problem nije nastao preko noći
Odvoz otpada u Neum godinama se smatrao uobičajenim načinom zbrinjavanja komunalnog otpada s juga Pelješca. Na problem se povremeno upozoravalo kroz pitanja zaštite okoliša, kapaciteta odlagališta i uvjeta pod kojima se otpad prevozio preko državne granice.
Još 2007. godine Federalna uprava policije prikupljala je dokumentaciju o odlaganju komunalnog otpada iz Hrvatske na području Neuma. Tada je, prema objavljenim podacima, utvrđeno da se otpad iz Stona, Orebića i Janjine odlagao na Klepovici na temelju ugovora. Spominjalo se i da su granicu svakodnevno prelazila dva do tri kamiona otpada.
Ranijim nadzorima zabilježene su i nepravilnosti na odlagalištu, među kojima se navode nedostatak zaštitne ograde i obilaznog puta te neredovito zatrpavanje otpada.
Zašto je stalo
Odvoz pelješkog smeća u Neumprestao je zato što takvo prekogranično odlaganje više nije bilo održivo ni operativno, a pelješke općine morale su pronaći rješenja unutar hrvatskog sustava gospodarenja otpadom.
Nakon što je odvoz u Neum prekinut, pelješke općine ostale su bez jednostavnog i bliskog rješenja. Budući da na Pelješcu i dalje nema odlagališta za miješani komunalni otpad, otpad se počeo prevoziti na udaljene lokacije u unutrašnjosti Hrvatske.
Poznato je da se otpad preko pretovarne stanice u Orebiću prevozio prema Otočcu, a u novije vrijeme i prema Karlovcu. Takav način zbrinjavanja značio je višestruko duže relacije, veće troškove prijevoza i ovisnost o odlagalištima koja nisu uvijek mogla prihvatiti dodatne količine otpada.
Načelnik Stona Vedran Antunica ranije je izjavio da je njegova općina dugo godina odvozila otpad u Neum, gdje je sustav, kako je rekao, funkcionirao relativno dobro. Nakon prekida te mogućnosti, problem s odlaganjem postao je znatno izraženiji.
Ilegalno odlaganje u Stonu
Početkom 2026. godine problem je eskalirao kada je u Stonu otpad određeno vrijeme odlagan na lokaciji koja za to nije bila predviđena.
Kao razlog su navedeni kvar kamiona, nedostatak vlastitog odlagališta i činjenica da druga odlagališta nisu prihvaćala stonski otpad. Zbog toga je Ministarstvo zaštite okoliša zatražilo postupanje Državnog inspektorata, a protiv načelnika Općine Ston i suradnika podnesena je kaznena prijava.
Nakon toga pronađeno je privremeno rješenje za odvoz otpada u Karlovac, udaljen približno 550 kilometara od Pelješca.
Sada se istražuje i odlaganje u Neumu
Dok se na hrvatskoj strani tražilo novo rješenje za otpad, u Bosni i Hercegovini pokrenuta je istraga o ranijem odlaganju otpada iz Hrvatske u Neumu.
Federalna uprava policije po nalogu POSKOK-a pretražila je prostorije Općine Neum i JKP-a „Komunalno Neum” te izuzela dokumentaciju. Istražitelji provjeravaju evidencije kamiona, prijevoznike, količine otpada, ugovore i način na koji je otpad evidentiran i odlagan.
Prema medijskim navodima, u Neum je u određenom razdoblju navodno stizalo i do 20 puta više otpada od dogovorene količine. U predmetu se spominju i moguća višemilijunska šteta te 650.000 eura navodnog mita. Te navode sada provjeravaju nadležna tijela.
Istraga obuhvaća i okolnosti prelaska kamiona preko granice, uključujući moguće propuste ili pomoć pojedinaca iz carinskih i graničnih službi.
Od privremenog rješenja do dugoročnog problema
Priča o pelješkom otpadu pokazuje kako je rješenje koje je desetljećima funkcioniralo postalo problem kada je prekinuto, a novo trajno rješenje nije bilo spremno.
Pelješke općine ostale su bez vlastitog odlagališta, Neum je godinama primao otpad iz Hrvatske, a nakon prekida odvoza troškovi su porasli i otvorena su pitanja zakonitosti privremenih rješenja. Sada će istraga FUP-a i POSKOK-a trebati utvrditi jesu li u Neum odlagane količine veće od dopuštenih, je li dokumentacija bila uredna te je li netko nezakonito omogućavao takav sustav.



