
ŠTO JUŽNIJE TO TUŽNIJE: Dubrovnik po odvajanju otpada daleko iza hrvatskih gradova
Dok pojedini hrvatski gradovi odvajaju gotovo polovicu, pa i više od polovice svog otpada, Dubrovnik je prema još neslužbenim podacima za 2025. godinu stigao tek do 13 posto!? Cijela Dubrovačko-neretvanska županija ozbiljno zaostaje za ostatkom Hrvatske kada je riječ o gospodarenju otpadom.
Brojke ne ostavljaju puno prostora za uljepšavanje. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prednjače Konavle, koje su dosegnule oko 17 posto odvojeno prikupljenog otpada. Dubrovnik je, prema još neslužbenim podacima, u 2025. godini stigao do svega 13 posto.
Istina, riječ je o rastu od dva postotna boda u odnosu na 2024. godinu. No, teško je taj rezultat promatrati kao dovoljan napredak kada se usporedi s rezultatima drugih hrvatskih gradova.
Osijek je, prema posljednjim dostupnim podacima, na čak 57,92 posto odvojeno prikupljenog otpada. Zagreb je na oko 45 posto, Rijeka na 43 posto, Bjelovar na 39,82 posto, dok je Split na oko 28 posto.
Usporede li se ove brojke s ostatkom Hrvatske, stara poslovica „što južnije, to tužnije“ u ovom slučaju dobiva gotovo doslovno značenje.
Naravno, problem nije samo u brojkama. Iza svake tone nerazvrstanog otpada stoji sustav, infrastruktura, komunalne službe, ali i navike građana. A upravo se na tom posljednjem dijelu mora napraviti najveći iskorak. Naime, gospodarenje otpadom ne počinje u centru za gospodarenje otpadom niti na odlagalištu već u svakom pojedinom kućanstvu.
Pred stanovnicima Grada, ali i cijele županije ozbiljan je zadatak kojeg, čini se, najveći broj stanovnika još nije ni svjestan. Do početka rada Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje potrebno je značajno povećati količinu odvojeno prikupljenog otpada. Prema planovima, u Lučinom razdolju moći će se odlagati svega oko 40 posto ukupnog županijskog otpada. To znači da se ostatak mora riješiti kroz odvajanje, recikliranje i druge oblike gospodarenja otpadom.
Prema posljednjim informacijama, CGO Lučino razdolje trebao bi početi s radom tijekom 2027. godine. Koliko je taj rok realan, zasebno je pitanje. No čekanje na novi centar nije razlog da se čeka i s promjenom navika. Ako Dubrovnik želi doći do stope odvajanja od 50 posto i ispuniti ciljeve koji se pred njega postavljaju, promjene neće biti moguće bez aktivnog sudjelovanja građana.



