Hoteli u plusu, apartmani u minusu: Gosti su jasni i žele kvalitetu, a ne deranje

Nekad se krevet u Dubrovniku u kolovozu tražio kao igla u plastu sijena. Ove godine priča je drukčija. Hoteli bilježe rast, a privatni iznajmljivači broje prazne dane u kalendaru i spuštaju cijene u zadnji čas.

Prve brojke ove još u lipnju ukazale su u kojem će smjeru ići ovogodišnja sezona. Službeni podaci sustava eVisitor za prvu polovicu godine pokazali su određenu stagnaciju hrvatskog turizma u odnosu na isto razdoblje lani, no iza tih promjena krije se velika razlika između hotela i apartmana. Hoteli, koji čine svega 14 posto ukupnih komercijalnih kapaciteta, privukli su čak 47 posto svih dolazaka u prvih šest mjeseci, dok je privatni smještaj, s 52 posto kapaciteta, ostvario tek 27 posto dolazaka.

Ni srpanj nije promijenio sliku. Najjasniji minus po vrsti smještaja imao je privatni smještaj, otprilike 3,5 do četiri posto, dok su hoteli rasli oko 1,5 posto.

Dubrovnik – ista priča, samo izraženija

U Dubrovniku je razlika još vidljivija. Iz gradske turističke zajednice sredinom srpnja poručili su kako hotelski smještaj od početka godine bilježi oko tri posto više noćenja nego lani, dok je privatni smještaj oko tri posto u minusu, dijelom jer sporije reagira na promjene na tržištu. Dodali su i da su gosti i dalje spremni platiti kvalitetan smještaj i iskustvo, ali su racionalniji i pažljivije planiraju troškove.

Privatni kapaciteti u Dubrovniku i okolici snažno su rasli u posljednja dva desetljeća, a broj kreveta se, prema lokalnim upozorenjima, više nego udvostručio. Rezultat je poznat svakom iznajmljivaču: tamo gdje se nekad u srpnju i kolovozu tražio krevet više, sve se češće gledaju prazni dani, cijene se spuštaju u zadnji trenutak i pokušava se spasiti barem dio sezone.

Zašto hoteli prolaze bolje?

Odgovor je, čini se, u omjeru cijene i onoga što gost dobije. Hotel s bazenom, doručkom, recepcijom i jasnom razinom usluge lakše opravdava višu cijenu, dok apartman koji je poskupio bez ulaganja u opremu, čistoću ili dodatnu uslugu poput doručka, ulazi u izravnu usporedbu sa stotinama sličnih oglasa.

Tome u prilog idu i navike gostiju. Europljanin sve češće bira četiri do šest noći umjesto dva tjedna, a kad kućanstvo postane opreznije, ne odriče se odmora, nego ga skraćuje, rezervira kasnije ili bira povoljniji smještaj. 

Nije to samo dubrovački problem. U Zadru, primjerice, analiza zadovoljstva gostiju pokazala je da privatni smještaj bilježi pad kvalitete i sve manje pozitivnih reakcija, dok su hoteli ocijenjeni s 86 od 100 i bilježe blagi rast.