Najmodavac ti uzme više od pola plaće i tko mu što može? Hoće li država nešto poduzeti?

Pitanje koliko najmodavac smije podići cijenu najma i što najmoprimac može učiniti kada mu stanarina počne gutati veći dio plaće, sve je aktualnije u Hrvatskoj. Odgovor bi uskoro mogao stići kroz novi Zakon o najmu stanova, koji je trenutno u pripremi, a trebao bi stupiti na snagu 2027. godine.

Postojeći Zakon o najmu stanova na snazi je još od 1996. godine, kada tržišni najam nije bio ni približno razvijen kao danas, a s njim ni ozbiljnija zaštita najmoprimaca od proizvoljnog povećanja cijena. O detaljima novog zakona u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorio je Tomislav Jukić, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Najamnina samo jednom godišnje, uz jasan limit rasta

Ključna novost koja bi trebala spriječiti situacije u kojima najmodavac odjednom drastično podigne cijenu najma jest ograničenje broja i visine povećanja najamnine. Prema prijedlogu zakona, najamnina bi se mogla povećati samo jednom godišnje, a rast pritom ne bi smio prijeći stopu rasta cijena stambenih nekretnina. Cilj ove mjere, pojašnjava Ministarstvo, jest najmoprimcima dati veću pravnu sigurnost i konačno spriječiti prakse u kojima se cijena najma mijenja proizvoljno, bez jasnih pravila i bez ikakve mogućnosti da se stanar na to unaprijed pripremi.

Zašto je tržište uopće došlo do ove točke

Jukić objašnjava da problem nije u fizičkom nedostatku nekretnina, već u tome što se stanovi sve više kupuju kao investicija, zbog čega vlasnici nemaju interesa staviti ih na tržište najma po pristupačnijim uvjetima. “Tome je teško doskočiti u kapitalizmu i tu država nema prevelike mehanizme osim oporezivanja, a to je na jedinicama lokalne samouprave”, rekao je Jukić.

Veća sigurnost, ali i jasnija pravila za obje strane

Uz ograničenje rasta najamnine, zakon donosi i minimalni otkazni rok od tri mjeseca za ugovore na neodređeno vrijeme, kao i obveznu solemnizaciju ugovora kod javnog bilježnika, čime se ubrzava postupak u slučajevima kada najmoprimac odbija napustiti stan nakon isteka ugovora. Posebna zaštita predviđena je i za obitelji s maloljetnom djecom u situacijama kada se ugovor raskida bez krivnje najmoprimca.

Iako zakon prvenstveno rješava pitanje otkaznih rokova i iseljenja, upravo ograničenje rasta najamnine trebalo bi biti najizravniji odgovor na pitanje mnogih stanara – hoće li im najmodavac moći iz mjeseca u mjesec podizati cijenu bez ikakvog opravdanja. Prema novom prijedlogu, odgovor bi napokon trebao biti – ne.