Suša je ostavila trag, a berba je pred vratima: Što čeka neretvanske mandarine?

Berba mandarina u Dolini Neretve trebala bi početi za otprilike dva tjedna, no proizvođači je dočekuju s mnogo neizvjesnosti. Dugotrajna suša i visoke temperature smanjile su urod, plodovi su sitniji, a dodatnu prijetnju predstavlja sredozemna voćna muha.

– Na pojedinim područjima kiša nije pala od ožujka. Nasadi izgledaju otužno, izgubili su uobičajenu zelenu boju, a plodovi su prosječno mnogo sitniji nego prijašnjih godina – govori Željko Bjeliš, predsjednik Udruge proizvođača agruma i povrća „Neretvanska mladež“.

Ljeto je ove godine počelo rano, a gotovo dva mjeseca ekstremnih temperatura ostavila su posljedice na stablima. Biljka u takvim uvjetima, objašnjava Bjeliš, nije mogla normalno funkcionirati.

– Bila je praktički blokirana. Zbog toga ćemo imati manji ukupan urod i prosječno sitniji plod – kaže.

Veličina ploda izravno utječe i na otkupnu cijenu. Mandarine normalne veličine i krupniji plodovi ulaze u prvu klasu, dok sitniji kalibri završavaju u nižoj kategoriji. Njihova cijena, kaže Bjeliš, može biti i upola manja.

Prodaju dodatno otežava konkurencija mandarina iz Španjolske, Turske i Južnoafričke Republike, pa proizvođači očekuju zahtjevnu tržišnu sezonu.

Uz sušu i sitnije plodove, godinama ih prati i sredozemna voćna muha. Taj štetnik odlaže jaja u plod, nakon čega se razvija ličinka koja se hrani njegovom unutrašnjošću. Zaražena mandarina propada i otpada, a takvi plodovi mogu stvarati probleme pri pakiranju, prodaji i izvozu.

Prethodnih godina voćna muha suzbijala se SIT tehnikom, odnosno ispuštanjem laboratorijski uzgojenih sterilnih mužjaka. Međutim, prema stručnoj analizi na koju se poziva Bjeliš, populacija divlje muhe toliko je velika da takav način suzbijanja više ne daje dovoljne rezultate.

– To je kao da pustite jednoga bika među deset tisuća junica. U takvom omjeru teško je očekivati učinak – slikovito objašnjava.

Među predloženim mjerama su kemijska zaštita, postavljanje lovki za masovni ulov te sustavno prikupljanje i uklanjanje otpalih plodova iz kojih nastaju nove generacije štetnika.

Za ovu sezonu razmatralo se nekoliko modela zaštite. Ministarstvo je pripremilo program sufinanciranja lovki i sanitacije, dok se na županijskoj razini razgovaralo i o nastavku primjene SIT tehnike. Županiji je potom osiguran milijun eura za pripremu i provedbu programa.

Prema Bjeliševim riječima, mjere još nisu zaživjele u opsegu koji bi proizvođačima donio potrebnu zaštitu prije početka berbe.

– Takav program trebalo bi početi provoditi najkasnije u travnju. Ako bi se sa SIT tehnikom krenulo sada, teško je očekivati da bi ove godine mogla dati puni učinak – smatra Bjeliš.

Dio proizvođača na vrijeme je proveo kemijsku zaštitu pa bi u njihovim nasadima šteta mogla biti manja. Izazov nastaje na otkupnim mjestima, gdje se miješaju mandarine velikog broja proizvođača. Dovoljno je da dio plodova bude zaražen pa da se ugrozi cijela pošiljka.

Kada je riječ o zaradi, u nešto su boljem položaju proizvođači koji imaju vlastite kupce, prodaju na štandovima ili dostavljaju mandarine diljem Hrvatske. Oni bi mogli postići zadovoljavajuću cijenu, dok će oni koji ovise isključivo o velikim otkupljivačima biti izloženiji tržišnim pritiscima.

Bjeliš smatra da bi trebalo razmotriti i europske mjere za upravljanje krizama na tržištu. Među njima su povlačenje dijela uroda za besplatnu distribuciju humanitarnim ustanovama te takozvana zelena berba, pri kojoj se dio plodova uklanja uz naknadu proizvođačima.

Time se ne bi riješili svi problemi ovogodišnje sezone, ali bi se mogao smanjiti pritisak na tržište i zaštititi dio prihoda proizvođača.

– Ako postoji volja, u sljedeća dva ili tri tjedna još se može otvoriti razgovor s Ministarstvom i dogovoriti što se može učiniti – zaključuje Bjeliš.