“FEKALIJE“ PREPLAVILE JADRAN? Grilec objašnjava što su smeđe nakupine u moru

Fotografije i snimke neugledne, smeđe nakupine sluzi i pjene na plažama duž cijelog Jadrana izazvale su paniku na društvenim mrežama, a tvrdnje o „fekalijama u moru“ napunile su naslovnice! Međutim, analize pokazuju da nije riječ o fekalnom onečišćenju, već i intenzivnom cvjetanju mora.

„Cvita more navodno, miriše li na cviće ili vonja na *ovno?“, napisao je korisnik Facebooka u jednoj grupi u kojoj su objavljene fotografije „fekalija“ u uvali Lučica na Lastovu. U komentarima smo potom pročitali niz sličnih, sarkastičnih komentara, ali i komentare zabrinutih ljudi koji se pitaju što se to na Jadranu događa, budući da non-stop čitaju o fekalnom zagađenju popraćenom ružnim fotografijama smeđih nakupina.

Koliko god objašnjavali ljudima da se ne radi o fekalijama, već o intenzivnom cvjetanju mora, nismo uspjeli stići dalje od podsmijeha pa smo zamolili stručnjakinju da kaže par riječi o temi koja je uznemirila javnost.

A ona je Dolores Grilec, inženjerka kemije i voditeljica Odjela za okoliš pri Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Kakvoća mora se u Hrvatskoj redovno ispituje od 1989. godine, odnosno 37 godina, od kojih Grilec taj posao radi već 26 godina.

Kako nam je voditeljica objasnila, cvjetanje mora je izvanredna prirodna pojava koja se javlja pri određenim vremenskim uvjetima kao što su promjene temperature mora i dotok većih količina oborina u proljetnom razdoblju, uz povećan unos hranjivih soli dušika i fosfora koji služe kao hrana za fitoplankton.

„Najčešće se pojavljuje krajem lipnja i početkom srpnja. Zbog mirnog vremena, sluzave nakupine se uglavnom nalaze na površini predstavljajući vizualno neugodnu pojavu za kupače, ali i potpuno bezopasnu za ljudsko zdravlje ako se radi o bakteriološki čistom moru. Nošena morskim strujama, pjena i sluz često je prisutna na plažama, pogotovo u popodnevnim satima“, objašnjava strpljivo Grilec.

Prvi zapisi o cvjetanju mora u Jadranu datiraju iz 18. stoljeća, intenzivnije se pojavljuje od 1988. godine, a od 2000. godine pojavljuje se svake godine. Cvatnja se odvija u čitavom vodenom stupcu, odnosno od površine mora do dna, ali je zbog intenziteta svjetla jača u površinskim slojevima. Radi se o prirodnoj pojavi koja se povremeno javlja i u otvorenim i u obalnim vodama.

Nedavno je u Dubrovniku zabilježen zanimljiv fenomen, temperatura mora i temperatura zraka bile su jednake, 30 °C i to nije izdvojeni slučaj. Grilec nam otkriva kako su tijekom kolovoza, prilikom uzorkovanja mora, zabilježili iznimno visoke temperature mora od 27 °C pa do čak 30 °C.

„Tako visoka temperatura mora izravno ubrzava metaboličke procese i stopu replikacije fitoplanktona, što predstavlja ključni biološki okidač za naglo cvjetanje mora pa su se pjena i sluz pojavile na površini mora na većini plaža u županiji“, ističe voditeljica.

Tako su Grilec i njen tim 22. kolovoza, na poziv centra 112, uzorkovali more na području Orašca, zbog prijave o fekalnom onečišćenju. Uzorkovano je more radi mikrobiološke analize Escherichije coli i intestinalnog enterokoka kao i uzorkovanje površinskog sloja mora u kojem je bila uočljiva pjena i sluzava nakupina. Taj uzorak pjene predan je stručnjacima s Instituta za more i priobalje u Dubrovniku. Činjenica da se fekalno onečišćenje ne može ustanoviti pogledom još je jednom potvrđena.

„Mikrobiološkom analizom utvrđeno je da u uzorku nema fekalnog onečišćenja. Mikroskopskom analizom Instituta potvrđeno je da se radi o vrlo intenzivnom cvjetanju mora, odnosno o velikom broju algi dijatomeja (Climacosphenia moniligera) u površinskom sloju. Prema dostupnim literaturnim podacima, za ovu vrstu nije zabilježena produkcija toksina niti je klasificirana kao toksična i nije opasna za ljude. Prilažem fotografije nastale prilikom uzorkovanja mora i prikaz dijatomeja pod mikroskopom“, ističe Grilec.

Iako se radi o prirodnoj pojavi, Grilec napominje kako su intenzitet i učestalost pojave sve rašireniji, češći i dugotrajniji što se sasvim sigurno, velikim dijelom, može pripisati negativnom utjecaju čovjeka na prirodu općenito kao i na sam morski ekosustav. Drugim riječima, klimatske promjene, ali i otpadne vode koje se nerijetko nađu u moru, utječu na sve jače cvatnje fitoplanktona te ih, radi globalnog zatopljenja, možemo očekivati u svakoj sezoni kupanja, napominje Grilec.

„Pojava pjene i sluzi na površini mora izgleda vrlo neugledno i kupači ih često prijavljuju kao fekalno onečišćenje. Međutim, koliko god puta smo uzorkovali more za vrijeme takve pojave nikada nismo analizom utvrdili indikatore fekalnog onečišćenja. Kako bi informirali javnost, prilikom svakog uzorkovanja bilježimo pojavu pjene i pišemo kao napomenu (primjer za plažu Trstenica u Orebiću)“, objasnila je Grilec kako prepoznati zabilješku cvjetanja na službenim rezultatima uzorkovanja.

Inače, ZZJZ naše županije redovno provodi ispitivanje kakvoće mora za kupanje prema županijskom Programu na 127 plaža i to u sezoni kupanja, od sredine svibnja do početka listopada. Sva ispitivanja provode se sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje NN73/08 koja je usklađena s EU Direktivom o upravljanju kvalitetom vode za kupanje 2006/7/EC, a rezultati ispitivanja kakvoće mora kao i sve obavijesti o onečišćenju možete pronaći OVDJE.

 Foto: screenshots/komentari na FB, srceenshots/naslovnice portala Morski.hr, ZZJZ DNŽ, Dijana Jaman, Općina Blato