Dobre vijesti za dvije trećine otočana koji su bez blagodati javnog vodovoda

Više od dvije trećine Mljećana i danas živi bez vode iz slavine, no to bi se moglo promijeniti jer je pokrenut natječaj vrijedan 700.000 eura za izradu dokumentacije prve faze novog vodoopskrbnog sustava otoka.

Projektom se planira dovesti voda s kopna do još 224 kućanstva u kojima ljudi žive tijekom cijele godine, odnosno 475 stalnih stanovnika, te do dodatnih 209 kućanstava čiji vlasnici na otoku borave dio godine. Gradit će se novi cjevovodi u dužini od oko 37 kilometara, jedna crpna stanica, četiri nova vodospremnika i prekidne komore te sedam mjerno-regulacijskih okana, sve do priprema za priključak na kućnom pragu svakog korisnika. Vidljivo je to iz dokumentacije javne nabave koju je sredinom kolovoza objavio korčulanski NPKLM vodovod, tvrtka koja upravlja vodoopskrbom na cijelom području od Pelješca do Lastova.

Voda će stići u naselja Ropa, Kozarica, Blato, Babino Polje i dio Sobre, gdje danas kućanstva ovise o desalinizatorima, autocisternama i skupljanju kišnice. Trenutno samo 29 posto stanovnika otoka ima mogućnost priključenja na mrežu povezanu s kopnom, a vodu putem nje danas koristi svega 135 kućanstava, uglavnom u naseljima unutar Nacionalnog parka. U ljetnim mjesecima, kad broj ljudi na Mljetu naraste, problem postaje najteži.

Tvrtka koja bude odabrana na natječaju neće graditi vodovod, nego izraditi svu dokumentaciju potrebnu da se do gradnje uopće dođe. Tu spadaju idejni i glavni projekti, geodetski i geotehnički radovi, dozvole te predstudija izvodljivosti kojom se cijeli zahvat priprema za prijavu na sufinanciranje iz europskih fondova. Bez novca iz EU fondova otočni vodovod ovakvih razmjera teško bi bio isplativ.

Mljet je jedan od hrvatskih otoka bez vlastitih izvora pitke vode. Voda do otoka putuje čak s izvora Prud u dolini Neretve, preko Pelješca i posebnog podmorskog cjevovoda dugog oko 9,5 kilometara, do vodospremnika Straža iznad naselja u Nacionalnom parku. Tu mreža završava, pa se veći dio otoka i danas oslanja na desaliniziranu vodu i dostavu cisternama.

Okvirni sporazum sklapa se na četiri godine, a posao se rasteže na to razdoblje ponajprije zbog načina financiranja. Hrvatske vode novac osiguravaju godinu po godinu, ovisno o raspoloživim sredstvima, pa se i ugovori s odabranom tvrtkom sklapaju za svaku godinu zasebno. Ponude se prikupljaju do 15. rujna, a tek nakon što dokumentacija bude gotova i projekt prihvaćen za financiranje, može krenuti sama gradnja mreže.