KORNJAČA POSVAĐALA INTERNET “Netko ju je ostavio da umre sama!” Na čijoj ste strani?

Objava u Facebook grupi Oglasnik otoka Korčule izazvala je danas pravu lavinu reakcija nakon što je uz fotografije kornjače, pronađene u blizini kafića Pod sv. Antunom, objavljeno kako je “netko ostavio kornjaču da umre sama”.

U samo nekoliko sati objava je prikupila desetke komentara, a među prvima su se javili otočani koji tvrde da uopće nije riječ o napuštenoj životinji, već o običnoj čančari, autohtonoj kopnenoj kornjači koja prirodno obitava na Korčuli.

“Vidjeli ste životinju u prirodi i zaključili da ju je netko pustio da umre sama? OK.“, napisala je jedna komentatorica.

Ubrzo su se nanizali slični komentari.

“To je čančara i stanište joj je tu gdje ste je vidjeli. Zaštićena je i ne dirajte je“, poručila je druga korisnica.

Neki su podsjetili da se ove kornjače često mogu vidjeti u prirodi, pa čak i u blizini naselja.

“Moguće je došla odnekud, treba je pustiti. Neki dan sam jednu vidio usred Dubrovnika“, napisao je jedan komentator.

Drugi su bili još izravniji.

“Čančara je autohtona vrsta otoka Korčule. Nije je nitko ostavio, ona tu obitava.”

Nije nedostajalo ni humora.

“Nije ju nitko ostavio. Odlučila se odseliti iz otoka“, našalio se jedan korisnik, dok je drugi napisao: “Kraj moje kuće netko je ostavio poskoka. Molim vlasnika da dođe po njega.”

Neki su otočani ponudili i pomoć, smatrajući da bi životinju trebalo skloniti, no većina komentatora upozorava da je najbolje ostaviti je ondje gdje je pronađena, jer se radi o divljoj, strogo zaštićenoj vrsti kojoj je priroda prirodno stanište.

Rasprava se tako vrlo brzo pretvorila u malu lekciju iz Prirode i Društva. Jedno je sigurno, čak i kornjača danas može napraviti razdor na društvenim mrežama i podijeliti internet, ali i podsjetiti koliko malo zapravo znamo o životinjama koje žive oko nas.

Koliko znate o kornjači čančari?

Upoznajte čančaru (Testudo hermanni) jednu od najpoznatijih i najvrjednijih kopnenih kornjača Hrvatske.

Autohtona je vrsta

Čančara prirodno živi na hrvatskoj obali i otocima, uključujući Korčulu, Lastovo, Mljet, Pelješac i velik dio Dalmacije. Nije neobično vidjeti je kako prelazi put, šeta kroz maslinik ili se skriva u makiji.

Strogo je zaštićena

U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta, a zaštićena je i europskim propisima. Zabranjeno je uzimati je iz prirode, držati kao kućnog ljubimca bez odgovarajućih dozvola, prodavati, premještati ili namjerno uznemiravati.

Najbolje ju je ostaviti gdje jest!

Ako je čančara zdrava i nije na cesti ili u neposrednoj opasnosti, nemojte je dirati. Ona vrlo dobro poznaje svoj teritorij i često godinama živi na istom području.

Spora, ali dugovječna

Čančara može živjeti 50 do 80 godina, a pojedine jedinke i dulje. Naraste oko dvadesetak centimetara, hrani se travom, cvijećem, lišćem, djetelinom i drugim biljem, a povremeno pojede i puževe ili kukce.

Ljeti je najaktivnija

U toplijem dijelu godine često izlazi ujutro i predvečer, dok se tijekom najvećih vrućina skriva u hladu. Zato je ljeti ljudi češće susreću uz ceste, kuće i ugostiteljske objekte.

Najveća prijetnja su ljudi

Najviše ih ugrožavaju automobili, požari, uništavanje staništa, kosilice i poljoprivredni strojevi te ljudi koji ih ponesu kući misleći da su izgubljene.

Zanimljivosti

Čančare imaju izuzetno razvijen osjećaj za prostor. Ako ih čovjek odnese nekoliko kilometara dalje i pusti, često pod svaku cijenu pokušavaju pronaći put natrag na svoj teritorij, što može završiti pogibeljno.

Naziv “Hermannova kornjača” dobila je po francuskom prirodoslovcu Johannu Hermannu (Jean Hermann, 1738.–1800.), po kojem je vrsta nazvana u znanstvenoj klasifikaciji.

Tijekom razdoblja parenja, koje je najčešće u proljeće i ponovno krajem ljeta, mužjaci mogu biti iznenađujuće glasni. Dok udvaraju ženki i tijekom parenja, ispuštaju glasne, ritmične zvukove nalik škripanju ili stenjanjima, zbog čega mnogi ljudi pomisle da je životinja ozlijeđena ili da se događa nešto neobično.

Mužjaci se bore za ženke, guraju se, zabijaju oklopima i pokušavaju prevrnuti suparnika. Mužjak grize ženku za noge ili rub oklopa kako bi privukao njezinu pažnju. Ženka nakon parenja iskopa plitku jamicu u zemlji i položi dva do osam jaja. Mladi se izlegu nakon otprilike dva do tri mjeseca, ovisno o temperaturi tla. Spol mladunaca ovisi o temperaturi inkubacije, toplije tlo češće rezultira ženkama, a hladnije mužjacima.

U nekim dijelovima Dalmacije i otoka Korčule, čančaru nazivaju „žaba“ iako se radi o kornjači i nema veze sa žabama.

FOTO: Oglasnik otoka Korčule, Pinterest