Stigla je i ljetna gripa, evo kakvi su simptomi i zašto su djeca najugroženija skupina

Situacija u kojoj temperatura vani prelazi 35 stupnjeva, a vi ležite pod dekom, tresete se od groznice i jedva gutate zvuči kao zimska viroza ili gripa, ali nikako kao situacija u kojoj se možete zamisliti usred ljeta. Kako liječnici objašnjavaju ljetna gripa nije mit, ali nije ni prava gripa. 

Gripa je, po definiciji, zimska bolest jer virus influence preferira hladan i suh zrak. No čim termometri porastu, liječničke se ordinacije pune pacijentima s visokom temperaturom, bolovima u mišićima i iscrpljenošću. Laički to zovemo ljetnom gripom, no u tome leži prva velika zabluda.

Glavni ljetni krivci: Enterovirusi i COVID-19

Kako objašnjava infektologinja u Općoj bolnici Dubrovnik, doktorica Ljiljana Betica Radić ono što proživljavamo kao ljetnu gripu u većini slučajeva nije uzrokovano virusom influence, već enterovirusima.

“To je skupina od više od sto različitih virusa koji se, za razliku od zimskih, lakše šire upravo u toplom i vlažnom okruženju, a njihova sezona traje od lipnja do listopada. Uz njih, ljetne simptome slične gripi često izazivaju adenovirusi te sve prisutniji ljetni valovi koronavirusa. Prava gripa ljeti je iznimno rijetka i uglavnom je vezana uz ljude koji putuju u južnu hemisferu gdje vlada zima.” objašnjava Betica Radić.

Ljetni način života donosi niz čimbenika koji nas čine ranjivijima nego što mislimo. Klimatizirani prostori poput ureda, trgovačkih centara i autobusa stvaraju savršene uvjete za prijenos virusa zbog suhog, recirkuliranog zraka i bliske izloženosti većem broju ljudi. Česti prijelazi iz vrućeg vanjskog zraka u hladan prostor isušuju i oslabljuju sluznicu dišnih puteva koja je prva linija obrane organizma.

Putovanja i boravak na bazenima ili plažama također povećavaju rizik. Za razliku od zimske gripe, enterovirusi se ne šire samo kapljičnim putem kroz zrak, već i preko prljavih ruku ili kontaminirane vode.

Kako prepoznati simptome i zaštititi se?

Simptomi ljetne viroze uključuju visoku temperaturu iznad 38,5 stupnjeva, bolove u mišićima i zglobovima, opću iscrpljenost i grlobolju. Za razliku od zimske gripe koja nastupa naglo i intenzivno, ljetne viroze počinju postupno, ali često donose probavne tegobe poput mučnine, povraćanja ili proljeva. Kod djece se mogu pojaviti i ranice u ustima ili osip na dlanovima i stopalima. Liječnici upozoravaju da su djeca mlađa od sedam godina najosjetljivija skupina kod koje enterovirusi mogu izazvati i teže komplikacije, pa kod pojave letargije ili ukočenosti vrata treba odmah reagirati.

Kako objašnjava doktorica Betica Radić za ljetnu virozu ne postoji čarobni lijek jer antibiotici ne djeluju na viruse.” Liječenje je isključivo simptomatsko. Ključni koraci su strogi odmor i obilna nadoknada tekućine. Zbog visokih temperatura i znojenja tijelo brzo dehidrira, pa su voda, mlaki čajevi i izotonični napici najbolji izbor. Za snižavanje temperature i ublažavanje bolova koriste se klasični analgetici poput paracetamola ili ibuprofena. Većina simptoma prolazi unutar tri do pet dana, dok potpuni oporavak traje do tjedan dana.”

Najbolja zaštita je redovito i temeljito pranje ruku, posebno nakon boravka na javnim mjestima ili plažama. Prilikom korištenja klima-uređaja treba izbjegavati prevelike temperaturne razlike i povremeno provjetriti prostorije prirodnim zrakom. Uz dovoljno sna i prehranu bogatu vitaminima, svom tijelu možete osigurati snagu da lakše prebrodi ljetne zdravstvene izazove.