IZVOR ŽIVOTA Vrijeme je za jedno važno pitanje – kakvo more ostavljamo svojoj djeci?

More je oduvijek bilo simbol života. Hrani nas, povezuje kontinente, regulira klimu i pruža dom milijunima biljnih i životinjskih vrsta. Ipak, posljednjih desetljeća znanstvenici upozoravaju da su oceani i mora pod sve većim pritiskom čovjeka.

Svjetski dan oceana, koji je obilježen 8. lipnja, prilika je da se prisjetimo koliko su oceani važni za opstanak života na Zemlji, ali i koliko su ranjivi. Procjenjuje se da oceani proizvode više od polovice kisika koji udišemo, apsorbiraju oko 30 posto ugljičnog dioksida nastalog ljudskim djelovanjem te reguliraju globalnu temperaturu.

No istovremeno, svake godine milijuni tona otpada završavaju u morima. Klimatske promjene podižu temperaturu vode, ugrožavaju koraljne sustave i mijenjaju čitave ekosustave.

A gdje se u toj priči nalazi Jadransko more?

Jadran je među najčišćim morima Europe, ali opasnosti rastu

Jadransko more često se ističe kao jedno od najčišćih i najprozirnijih mora Europe. U usporedbi sa Sjevernim morem, Baltičkim morem ili dijelovima Sredozemlja, Jadran ima relativno visoku kvalitetu mora za kupanje i bogatu bioraznolikost.

No stručnjaci upozoravaju da činjenica da je Jadran danas relativno čist ne znači da će takav ostati i sutra.

Poseban problem predstavljaju:

• plastični otpad
• mikroplastika
• prekomjerni turizam
• ilegalno odlaganje otpada
• klimatske promjene
• porast temperature mora
• invazivne vrste koje dolaze kroz Sueski kanal

Posljednjih godina bilježe se rekordne temperature mora, što utječe na riblji fond, morske organizme i ravnotežu ekosustava. More koje poznajemo polako se mijenja.

Što se najviše promijenilo u oceanima tijekom posljednjih 50 godina?

Ako usporedimo stanje oceana danas i prije pola stoljeća, promjene su dramatične.

Plastika je postala globalni problem

Prema procjenama međunarodnih organizacija, u oceanima se danas nalazi više od 150 milijuna tona plastike. Svake minute količina otpada koja završi u oceanima približno odgovara jednom kamionu punom plastike.

Najveći problem nije ono što vidimo na površini.

Mikroplastika – sitne čestice manje od pet milimetara – pronađena je u ribama, školjkama, morskoj soli pa čak i u ljudskom organizmu.

More postaje toplije

Globalno zagrijavanje povećava temperaturu mora iz godine u godinu.

Posljedice su već vidljive:

• češći toplinski valovi u moru
• promjene migracijskih puteva riba
• smanjenje brojnosti pojedinih vrsta
• povećan rizik od cvjetanja algi

Morski svijet nestaje brže nego ikad

Neke procjene pokazuju da su populacije pojedinih morskih vrsta pale za više od 50 posto u posljednjih nekoliko desetljeća.

Prekomjerni izlov i uništavanje staništa među najvećim su prijetnjama morskoj bioraznolikosti.

Što svatko od nas može učiniti?

Mnogi smatraju da pojedinac ne može promijeniti puno. No upravo su male svakodnevne navike ono što dugoročno donosi najveće rezultate.

Koristite manje jednokratne plastike

Plastične boce, slamke, vrećice i ambalaža među najčešćim su otpadom pronađenim na plažama.

Višekratna boca za vodu ili platnena vrećica možda djeluju kao sitnica, ali kada ih koristi milijun ljudi, učinak je ogroman.

Ne ostavljajte otpad na plaži

Jedan opušak cigarete može zagaditi stotine litara vode.

Mnogi predmeti koje ostavimo na obali završavaju u moru nakon prve jače kiše ili nevremena.

Sudjelujte u akcijama čišćenja

Sve više gradova, udruga i ronilačkih klubova organizira akcije čišćenja podmorja i obale.

Nekoliko sati volontiranja može ukloniti desetke kilograma otpada iz prirode.

Birajte održive proizvode

Kupnjom proizvoda s manje ambalaže i podržavanjem održivog ribarstva smanjuje se pritisak na morski ekosustav.

Čuvajte more tijekom odmora

Sidrenje na osjetljivim područjima može uništiti livade posidonije, biljke koja proizvodi velike količine kisika i predstavlja jedno od najvažnijih staništa u Jadranu.

Zašto je Jadran važniji nego što mislimo?

Jadran nije samo turistička razglednica Hrvatske.

On predstavlja izvor hrane, radnih mjesta i prihoda za stotine tisuća ljudi. Njegova vrijednost mjeri se milijardama eura godišnje kroz turizam, ribarstvo, pomorstvo i brojne povezane djelatnosti. No njegova prava vrijednost mnogo je veća.

To je more uz koje su odrasle generacije ljudi, more koje oblikuje identitet obale i koje predstavlja jedno od najvećih prirodnih bogatstava Hrvatske.

More koje ćemo ostaviti budućim generacijama

Kada govorimo o zaštiti mora, često mislimo da se radi o problemu znanstvenika, političara ili velikih organizacija. Istina je mnogo jednostavnija. Sudbina oceana i mora ovisi o milijunima malih odluka koje svakodnevno donosimo.

Hoćemo li pokupiti komad otpada s plaže? Hoćemo li koristiti manje plastike? Hoćemo li naučiti djecu da more nije kanta za smeće?

Na Svjetski dan oceana vrijedi se prisjetiti jedne jednostavne činjenice – more nam daje puno više nego što od njega tražimo. Možda je vrijeme da mu barem dio toga vratimo.