Imamo jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj, a tako se malo čuje za nas

Teško je i zamisliti uzbuđenje koje su profesor Emilio Marin i tim arheologa osjetili kada su u Plećaševoj štali u Vidu otkrili ni manje, ni više, nego ostatke rimskog hrama. Upravo se ove godine navršava 30 godina od arheoloških istraživanja i otkrića Augusteuma koji se i danas smatra jednim od značajnijih arheoloških nalaza u Hrvatskoj. Tim povodom razgovarali smo s ravnateljem Arheološkog muzeja Narona Tonijem Glučinom.

„Istraživački radovi počeli su 1995. kada su otkriveni impozantni mramorni kipovi cara Augusta i njegove obitelji, dok je 1996. otkriven i hram, Augusteum. Bilo je to senzacionalno otkriće koje je potaklo ideju da se na ovom, jednom od značajnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj podigne prvi, a trenutno i jedini, in situ muzej u Hrvatskoj”, rekao je Glučina te istaknuo kako je uz 30. obljetnicu istraživanja otvorena i prigodna izložba s terenskom dokumentacijom iskopavanja kojeg je tad proveo tim splitskog Arheološkog muzeja na čelu s profesorom Emiliom Marinom.

Pretpostavlja se da se antička Narona prostirala na oko 25 hektara, te je bila vojno, upravno, sudsko i kulturno središte Naronitanskog okruga. Iako su arheološka istraživanja u Vidu započela još krajem 19. stoljeća, velik dio nekadašnjeg grada i dalje je skriven ispod današnjeg naselja.

„Manje od 5% ukupne površine Vida je arheološki istraženo, iako iskopavanja traju od kraja 19. stoljeća do danas. Na ovoj maloj površini koju su arheolozi iskopali pronađeni su nevjerojatni nalazi, a naravno da se i u buduće nadamo značajnim nalazima koji će nam osvijetliti svakodnevicu rimskog doba u Vidu. Život na arheološkom lokalitetu jest zahtjevan, ali istovremeno je i velika privilegija živjeti na mjestu koje je preko 2000 godina kontinuirano naseljeno“, naglašava Glučina.

Arheološki muzej Narona danas kroz oko 900 izložaka posjetiteljima omogućuje praćenje povijesti grada od kraja 3. stoljeća prije Krista pa sve do 15. stoljeća, a osim impozantnih kipova i ostataka Augusteuma, najveća posebnost ovog in situ muzeja je baš to što je izgrađen na samom nalazištu, čime posjetitelji mogu doživjeti arheološke ostatke u njihovu izvornom kontekstu.

„Jako smo zadovoljni što veliki broj djece posjećuje muzej, što smo ušli u školski kurikulum pa nas posjećuju djeca iz cijele Hrvatske, dok tijekom ljetnih mjeseci imamo veliki broj individualnih posjeta domaćih i stranih posjetitelja. Iako se još uvijek nismo vratili na posjećenost koju smo imali prije korone, zadovoljni smo. Nadamo se da ćemo se ove sezone, koja je dobro krenula, vratiti na taj broj posjetitelja, oko 17 tisuća godišnje“, rekao je Glučina.