Amsterdam naplaćuje skoro 19 eura, a Dubrovnik 2,65. Zašto smo skoro najjeftiniji u Europi

Boravišna pristojba turistima je diljem Europe odavno postala uobičajen, iako neželjen trošak, no pogled na europsku ljestvicu otkriva nevjerojatne razlike među destinacijama. Dok pojedine metropole koriste visoke namete kako bi se obranile od masovnog turizma, Hrvatska se i dalje nalazi pri samom dnu europske ljestvice. Dokaz tome je i Dubrovnik, koji je s 2,65 eura u špici sezone najskuplji u državi, ali i dalje prava sitnica u usporedbi s konkurencijom.

U Amsterdamu  pristojba skuplja od noćenja u Hrvatskoj

Apsolutni europski rekorder je Amsterdam. Nizozemska prijestolnica uvela je radikalnu mjeru i boravišnu pristojbu naplaćuje u iznosu od čak 12,5 posto od ukupne cijene noćenja. Ako turist tamo plati sobu 150 eura za jednu noć, državi i gradu mora dati dodatnih 19 eura samo na ime pristojbe. Kada dvoje odraslih u Amsterdamu provede tjedan dana, na ovaj namet potroše više od 260 eura, što odgovara cijeni još jednog dodatnog noćenja. Tamošnje su vlasti svjesno povukle ovaj potez kako bi smanjile pritisak rijeke turista koja doslovno guši lokalno stanovništvo i gradske kanale.

Sličnu politiku, ali kroz kategorizaciju smještaja, vode Pariz i Rim. U Parizu gost u hotelu s tri zvjezdice plaća 5,53 eura po noći, dok u luksuznim palačama taj iznos skače na 15,60 eura. Rim naplaćuje između 4 i 10 eura po osobi, a Italija općenito dopušta svakoj općini da sama kroji pravila. Tako je Venecija, uz redovnu pristojbu, uvela i posebnu ulaznicu za jednodnevne goste koja iznosi do 10 eura ako se ne rezervira unaprijed.

Utrci u podizanju cijena pridružila se i Barcelona, gdje kombinacija gradskog i regionalnog poreza trenutačno iznosi 5,70 eura po noći, s planom da do 2029. godine za hotele s pet zvjezdica dosegne čak 15 eura. Njemačka i Austrija također uzimaju postotak od cijene smještaja. Berlin od prošle godine uzima 7,5 posto, dok Beč najavljuje dramatičan skok – sa sadašnjih 3,2 posto, stopa već ovog ljeta raste na 5 posto, a iduće godine na čak 8 posto od cijene sobe.

Hrvatska na samom dnu ljestvice

Nasuprot ovim paprenim europskim cijenama, boravak u Hrvatskoj u poreznom je smislu pravi raj za turiste. Prosjek naših destinacija u visokoj sezoni iznosi tek oko 2 eura po osobi, što je čak 64 posto manje od europskog prosjeka za slična odredišta.

U Dubrovniku boravišna pristojba od travnja do kraja rujna iznosi 2,65 eura. Split naplaćuje oko 2 eura, dok se u istarskim središtima poput Rovinja i Pule taj iznos kreće oko 1,60 eura. Dodatna pogodnost za obitelji je što djeca do 12 godina kod nas uopće ne plaćaju pristojbu, dok mladi do 18 godina plaćaju upola manje.

Matematika jasno pokazuje kolika je razlika na štetu domaće blagajne. Za tjedan dana odmora dvoje odraslih u Dubrovniku će platiti oko 37 eura boravišne pristojbe. Isti ti gosti u Parizu bi platili 77 eura, u Rimu 84 eura, a u spomenutom Amsterdamu nevjerojatna 263 eura.

Može li niska cijena dugoročno štetiti našoj infrastrukturi?

Gotovo svi europski gradovi koji redovito podižu ove namete šalju istu poruku: prekomjerni turizam uništava kvalitetu života lokalnog stanovništva, podiže cijene najma stanova i nemilosrdno troši gradsku infrastrukturu te kulturnu baštinu. Visoka turistička pristojba tako postaje izravan alat kojim gradovi pokušavaju upravljati tim pritiskom, a prikupljenim novcem izravno saniraju štetu i ulažu u javne prostore.

Trendu se masovno pridružuju i manja europska središta, pa tako čak i gradovi koji povijesno nikada nisu imali ovaj namet, poput škotskog Edinburgha, uvode pristojbu od ove godine. Dok se Europa agresivno bori za održivost i zaštitu svojih resursa, u Hrvatskoj se niske cijene i dalje drže kao adut. Pitanje je samo do kada lokalna infrastruktura na jugu može podnositi toliki pritisak gostiju za tako simboličan iznos koji im se naplaćuje na odlasku.