Dok cijene rastu, mi bacamo: Ova hrana najčešće završava u kantama

Količine bačene hrane u našoj zemlji i dalje rastu, upozoravaju iz Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, ističući kako trenutačni trendovi nisu dovoljni za ostvarenje ciljeva koje je postavila Europska unija.

Prema istraživanju provedenom tijekom 2025. godine na više od tisuću hrvatskih kućanstava, građani su ukupno bacili čak 221.808 tona hrane, što je povećanje od 2,5 posto u odnosu na 2021. godinu. Podaci pokazuju da je svaki stanovnik tijekom godine u prosjeku bacio 57,3 kilograma hrane. Posebno zabrinjava činjenica da se čak 24,2 kilograma odnosi na jestivu hranu koja se mogla iskoristiti i nije morala završiti u smeću.

Prosječno kućanstvo tjedno baci oko 2,7 kilograma hrane, odnosno 1,1 kilogram po članu kućanstva, a gotovo polovica tog otpada odnosi se na potpuno jestive namirnice.

Brojke pokazuju da građani najčešće bacaju povrće, voće, meso, ribu i jaja. Hrana tako najčešće završava u spremnicima za miješani komunalni otpad, što dodatno otežava zbrinjavanje i recikliranje, dok manji dio građani odlažu u biootpad.

Iz Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije upozoravaju kako bacanje hrane nije samo pitanje okoliša, već i ozbiljan gospodarski i etički problem. Građanima preporučuju pažljivije planiranje kupnje, pravilno skladištenje namirnica i pripremu obroka kako bi se smanjile količine otpada.

Zanimljivo je da se po kućanstvu danas baca nešto manje hrane nego prije nekoliko godina, no količina otpada po članu kućanstva raste. Razlog se dijelom povezuje s povećanjem broja jednočlanih i dvočlanih kućanstava, koja u prosjeku stvaraju više otpada od hrane. S druge strane, kućanstva koja kompostiraju ili imaju domaće životinje u prosjeku bacaju manje hrane od ostalih.

Više od polovice ispitanika procijenilo je kako izvan kuće ostavljaju jednaku količinu nepojedene hrane kao i kod kuće, što pokazuje da problem otpada od hrane nije vezan samo uz kućanstva, nego i uz prehrambene navike općenito.