Gubimo goleme količine vode, ‘nestanu’ prije dolaska do pipe

Hrvatska se već godinama suočava s velikim problemom gubitaka vode u sustavu javne vodoopskrbe, a najnoviji podaci pokazuju da se stanje ne poboljšava, naprotiv, postaje još ozbiljnije.

Prema izvješću Vijeća za vodne usluge, tijekom 2024. godine čak 52 posto ukupno zahvaćene vode nije stiglo do krajnjih korisnika ili nije naplaćeno. Riječ je o tzv. neprihodovanoj vodi, odnosno vodi koja se izgubi kroz puknuća i curenja cjevovoda, tehničke kvarove, netočnosti mjerenja ili neovlaštenu potrošnju.

U sustavu javne vodoopskrbe prošle godine zahvaćeno je više od 528 milijuna kubičnih metara vode, dok je građanima i ostalim korisnicima fakturirano tek oko 256 milijuna kubika. To znači da je čak 272 milijuna kubičnih metara vode izgubljeno unutar sustava.

Posebno zabrinjava činjenica da su gubici dodatno porasli u odnosu na 2021. godinu, kada su iznosili oko 50 posto. Unatoč višegodišnjim ulaganjima u infrastrukturu i reformama vodnog sektora, Hrvatska i dalje gubi približno polovicu vode koja ulazi u javni sustav.

Građani plaćaju sve više 

Istovremeno dok gubici rastu, raste i cijena vode za građane. Prema podacima prosječna ukupna cijena vode za kućanstva tijekom 2024. godine iznosila je 2,49 eura po kubičnom metru, dok je prosječni mjesečni račun dosegao 29,38 eura.

Razlike u cijeni među dijelovima Hrvatske pritom su izrazito velike. Najskuplja voda za kućanstva doseže čak pet eura po kubiku, dok najniža cijena iznosi svega 0,85 eura, što znači da građani u pojedinim dijelovima zemlje plaćaju gotovo šest puta skuplju vodu od drugih.

Među najlošijima

U sektoru vodnih usluga tijekom 2024. poslovao je ukupno 141 isporučitelj vodnih usluga, pri čemu je gotovo cijeli sustav ostao u javnom vlasništvu. Samo jedno društvo posluje kao privatna tvrtka.

Ukupni sektor vodnih usluga ostvario je rast prihoda od 53 milijuna eura u odnosu na godinu ranije te završio godinu s dobiti nakon oporezivanja od oko 45 milijuna eura. Ipak, javni dio sektora istodobno je zabilježio gubitak prije oporezivanja od oko 3,5 milijuna eura, uz rast rashoda koji je bio brži od rasta prihoda.

Podaci iz izvješća pokazuju da Hrvatska i dalje ima jedan od najvećih problema s gubicima vode u Europskoj uniji. Iako problem nije prisutan samo u Hrvatskoj, domaći rezultati spadaju među najlošije u EU, što dodatno otvara pitanje učinkovitosti dosadašnjih ulaganja u vodnu infrastrukturu i održavanje mreže.