Što Dubrovčani znaju o svom Gradu, a što ne znamo i još uvijek pogrešno učimo?

Koliko dobro Dubrovčani poznaju dugu i zanimljivu povijest Grada, koliko su za nju uopće zainteresirani i što je ono što bi svi trebali znati o gradu u kojem živimo, pitali smo turističku vodičicu Lidiju Begić koja vodi brojne tematske ture za TZ Dubrovnik na koje se naši sugrađani, kako kaže, rado odazivaju.

“Mislim da Dubrovčani vole svoj grad. Bez obzira na to koliko je njihovo znanje od dubrovačkoj prošlosti, ljubav prema gradu zaista postoji”, smatra Begić i dodaje kako znanje ovisi o uzrastu. Na zimske ture Turističke zajednice Grada Dubrovnika najčešće dolaze osobe starije ili srednje životne dobi koje imaju šire nešto znanje od prosjeka, ali i žive uspomene na Dubrovnik kakav je nekada bio i kakav više ne postoji.

“Često radim i sa školama, a kurikulum već od osnovne škole obrađuje značaj i povijest Dubrovnika. Učenike to možda u tom trenutku ne zanima, ali mislim da nešto od tog znanja ipak ostane, bar neke osnove, pa možemo reći i da među mladima postoji određeni nivo znanja, unatoč tome što možda nije potaknut vlastitim interesom. Mislim da ljudi generalno znaju osnove o dubrovačkoj povijesti. Da napravimo anketu i pitamo ljude kad su se gradile zidine, ne vjerujem da bi većina mogla precizno odgovoriti. Međutim, mogli bi nabrojati tvrđave, reći koliko su duge, a mislim da bi otprilike i pogodili period”, govori Begić i dodaje kako u Dubrovniku postoji i veliki broj ljudi koji su položili ispit za turističkog vodiča, koji znaju i više od osnova.

A što su osnove koje bi svi trebali znati?

“Mislim da bi trebalo znati osnove dubrovačke samostalnosti, kao i točnu priču o razvitku grada. Ne želim se praviti pametna, ali nikako više ne bi trebalo spominjati onu priču o otočiću Lave (Laus) i sedmom stoljeću kada se već više desetljeća zna da je naselje na ovom prostoru postojalo i puno ranije. To je dokazano raznim iskapanjima, pa i zadnjim otkrićima kod Katedrale. Puno je znanstvenika to istraživalo i ne treba se vraćati na priču koja je odavno demantirana. Svakako bi trebalo znati osnove o Dubrovačkoj republici, to je neka opća kultura. Trebalo bi poznavati dubrovačku brodogradnju i pomorstvo, ali i značajnije znanstvenike i umjetnike, budući da hrvatska kultura i identitet proizlaze upravo iz Dubrovnika”, navodi Begić.

Zanimanje Dubrovčana za dubrovačku prošlost vidljiva je, ne samo u popularnosti organiziranih tematskih tura, nego i predavanja poput onih koje u Dubrovačkim knjižnicama održavaju Ivan Viđen ili Vedran Benić, različitih ciklusa predavanja koje je Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku organizirao u Lazaretima i drugih.

“Ne trebamo zaboraviti ni društvene mreže. Veliki broj ljudi aktivno sudjeluje u grupama poput Dubrovnik nekad, koju vodi gospar Ivo Batričević. Vidite po komentarima da su ljudi zaista zainteresirani za razne teme i da vole saznati nešto o prošlosti Dubrovnika. Ne samo prošlosti iz vremena Dubrovačke republike, nego i onoj unatrag 100 ili 150 godina. Postoji veliki interes za tim temama”, primjećuje Begić.