Evo tko će ove godine dobiti županijske nagrade, profesoru Baguru, nagrada za životno djelo

Na sjednici Županijske skupštine potvrđeni su ovogodišnji laureati kojima će, povodom Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića, biti uručena priznanja.

Vidoslav Bagur, prof., dobitnik nagrade za životno djelo,kao izniman poznavatelj tradicijske baštine naše županije, ali i cijele Hrvatske, čovjek je koji je u cijeli svoj život utkao ljubav prema kulturi i tradiciji i značajno pridonio njihovu očuvanju i promociji.

Radeći kao nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture u metkovskim školama, Vidoslav Bagur je istovremeno započeo rad s plesnim skupinama unutar gimnazijskog folklornog društva i time postavio temelje na kojima je dalje izgradio bogatu karijeru obilježenu ljubavlju prema kulturi i baštini svoga kraja. Potaknut uspjesima koja su ta amaterska društva postizala na brojnim natjecanjima, prof. Bagur osniva Kulturno-umjetničko društvo Metković, koje i danas uspješno predstavlja bogatu tradiciju ovoga kraja. Njegova istraživanja tradicijske glazbeno-plesne baštine Neretve i Hercegovine tada se intenziviraju, a njegove tadašnje koreografije i danas su sastavni dio repertoara brojnih amaterskih i profesionalnih skupina i ansambala.

Manifestacija „Na Neretvu misečina pala“, najpoznatija kulturna manifestacija Neretve, koja okuplja brojne sudionike iz naše domovine i više zemalja također je nešto na čemu možemo zahvaliti prof. Baguru, koji je ovu smotru pokrenuo 1984. godine. U to vrijeme prof. Bagur započeo je svoju suradnju s Međunarodnom smotrom folklora u Zagrebu, pa je tako svojim bogatim znanjem i predanim radom dao veliki doprinos oblikovanju tematskih programa i istraživanju tradicijske baštine diljem Hrvatske, ali i u hrvatskim zajednicama u inozemstvu. Također, sudjelovao je u revitalizaciji brojinih projekata koji su nas podsjetili na već zaboravljene običaje, kao što su Bijele maškare u Putnikovićima i Kumpanija u Pupnatu te trajno dokumentirao Lastovski poklad, koji je nedavno uvršten u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Osnivač je brojnih folklornih skupina, smotri i edukativnih programa te autor stručnih publikacija.

Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada te je odlukom Predsjednika RH dr. Franja Tuđmana odlikovan Redom danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi.

DOBITNICI GODIŠNJIH NAGRADA SU:

Dr.sc. Domagoj Vidović rođen je u Metkoviću gdje je pohađao školu i završio gimnaziju, a Filozofski fakultet završio je u Zagrebu i stekao zvanje profesora lingvistike i hrvatskog jezika. Doktorirao je na temu Antroponimija i toponimija Zažablja; danas radi na Institutu za hrvatski jezik, uključen je u više institutskih i izvaninstitutskih projekata, voditelj je metkovske podružnice Instituta te Odjela za onomastiku i etimologiju.

Predmet njegova zanimanja su onomastika na rubnim hrvatskim prostorima, dijalektologija i akcentologija, a bavi se i prevođenjem s esperanta. Objavio je sedam samostalnih knjiga i pet u suautorstvu, 60-ak izvornih znanstvenih radova i sudjelovao na desetak međunarodnih znanstvenih skupova. Objavljuje popularnoznanstvene radove u mjesnim časopisima i portalima te na društvenim mrežama, urednik je brojnih izdanja zbornika i časopisa, kolumnist u više različitih izdanja. Član je Hrvatskog filološkog društva, Odbora za onomastiku i Odbora za dijalektiku HAZU-a, Društva hrvatskih književnika, Društva prijatelja glagoljice, Međunarodnog vijeća za onomastičke znanosti i Hrvatskog saveza za esperanto te Zajednice Hrvata istočne Hercegovine. Od akademske godine 2019./2020. predavač je na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju Humanističke znanosti – modul: Mediteranski interdisciplinarni studij na Filozofskom fakultetu u Splitu. Dobitnik je brojnih nagrada.

Teme kojima se dr.sc. Vidović bavi nisu samo jezične, ali su uvijek utemeljene na povijesnim činjenicama pa je tako upravo on bio jedan od prvih u hrvatskom javnom prostoru koji su reagirali na srpske natpise i prisvajanje Marina Držića, Ivana Gundulića i Ruđera Boškovića. Također, kroz svoj rad kontinuirano i glasno ukazuje na probleme Hrvata u susjednim državama Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Ženski odbojkaški klub Dubrovnik, sa svojom poviješću dugom 55 godina, jedan je od najvažnijih nositelja sportskog života grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.

Tijekom više od pola stoljeća kontiunuiranog rada ŽOK Dubrovnik je ostvario zapažene rezultate, čime je značajno pridonio razvoju interesa prema odbojci, a time i odgoju brojnih generacija sportašica.

Odbojka je još u pedesetim godinama prošlog stoljeća bila sport koji je u dubrovačkim školama imao brojne poklonike te su dubrovački školarci još tada ostvarivali značajne rezultate na regionalnim natjecanjima i na razini Hrvatske. No, Odbojkaški klub Dubrovnik je osnovan 1971. godine, nakon što su naše učenice ostvarile velike rezultate na Dalmatisnkim sportskim igrama.

Otada do danas ŽOK Dubrovnik je kontinuirano važan segment dubrovačkog sporta, čije djelovanje nije prestalo niti tijekom Domovinskog rata, već su se utakmice igrale u nemogućim uvjetima, a rezultat je bio povijesni – osvojeno mjesto doprvaka na prvom prvenstvu samostalne Hrvatske.

Mišo Đuraš dubrovački je kulturni djelatnik i hrvatski branitelj koji je svojim radom u struci, a potom i ulogom u obrani Grada dao značajan doprinos zaštiti i prezentaciji povijesno-kulturne baštine.

Svoju je karijeru Mišo Đuraš započeo u Dubrovačkim muzejima, kao kustos i ravnatelj, ali je početkom Domovinskog rata napustio ovu dužnost te se u potpunosti stavio na raspolaganje obrani Domovine. Tijekom pet ratnih godina obnašao je dužnost načelnika veze 163. brigade Hrvatske vojske, dao nemjerljiv doprinos ustrojavanju i održavanju sustavu zapovijedanja i komunikacije u iznimno teškim okolnostima, a rat je završio u činu satnika.

Po završetku rata Mišo Đuraš se vratio u Dubrovačke muzeje i preuzeo dužnost ravnatelja, a njegovo ratno iskustvo,  ljubav prema Domovini te shvaćanje povijesne važnosti trenutka rezultirali su osnivanjem Muzeja Domovinskog rata. Osnivanjem ovog muzeja Mišo Đuraš dao je pečat svom bogatom životnom i profesionalnom putu koji ga je obilježio i time još jednom pokazao koliki je njegov doprinos očuvanju povijesne istine i vrijednosti Domovinskog rata.

Kao muzejski djelatnik, ravnatelj, hrvatski časnik i inicijator osnivanja Muzeja Domovinskog rata Mišo Đuraš dao je izniman doprinos očuvanju identiteta, dostojanstva i povijesne istine, povezujući obranu nacionalnih vrijednosti s njihovim trajnim kulturnim i povijesnim očuvanjem.

HGSS Dubrovnik prošle je godine obilježio 20 godina od svog osnivanja, što znači dva desetljeća bezuvjetnog predanog rada, humanosti i nesebičnog služenja svojoj zajednici.

HGSS Dubrovnik pokriva 1085,23 km², što čini više od 60 posto teritorija županije, dok preostali dio pokriva HGSS Orebić. U ovom trenutku dubrovačka ispostava broji 50 volontera koji nesebično, bez razmišljanja, u svako doba dana ili noći i po svim vremenskim uvjetima izlažu sebe opasnosti da bi spasili druge živote. Energija, vrijeme, predanost i spremnost koje volonteri ulažu nemjerljivi su i teško ih je adekvatno nagraditi, ali upravo zato nužno je na ovakve načine ukazivati zbog koga smo uvijek i u svakom trenutku sigurni.

Da je tomu tako dokazuje i činjenica da, kada nisu u potražnim aktivnostima, članovi HGSS Dubrovnik aktivno sudjeluju u radu Stožera civilne zaštite Županije i gradova i općina, provode brojne edukativne radionice u vrtićima i školama te na sve dostupne načine doprinose podizanju svijesti o sigurnosti i prevenciji nesreća u prirodi.

Svojim doprinosom sigurnosti naših građana, ali i brojnih posjetitelja, HGSS Dubrovnik značajno doprinosi i općoj sigurnosti u našoj županiji, time i povjerenju naših gostiju u ovo područje, a što je najbolja promocija koju, kao jedna turistička destinacija, možemo poželjeti.

Kulturno umjetničko društvo Marko Marojica iz Župe dubrovačke ove godine obilježava 50. obljetnicu svog postojanja, odnosno pola stoljeća čuvanja i njegovanja bogate tradicije župskog kraja.

Ideja o osnivanju društva javila se 1976. godine među župskom mladeži s ciljem očuvanja narodnih plesova, običaja i nošnji Župe dubrovačke, a tijekom godina je postalo jedno od najprepoznatljivijih folklornih kolektiva u našoj županiji. Kroz godine je kroz Društvo prošao velik broj članova raspoređenih u folklornu sekciju, tamburaški sastav, mješovitu vokalnu skupinu i dječje skupine, čiji su repertoar činili tradicionalni župski i dubrovački plesovi poput linđa, polke, čička i poskočice. Velika vrijednost KUD-a Marko Marojica je i što je upravo zahvaljujući ljubavi njegovih članova prema tradiciji i baštini danas sačuvana vrijedna narodna nošnja Župe dubrovačke, koja je stoljećima bila dio identiteta ovoga kraja.

KUD Marko Marojica je kroz desetljeća svog postojanja nastupalo na brojnim folklornim smotrama, kulturnim manifestacijama i turističkim događanjima u Hrvatskoj i inozemstvu; sudjelovalo na međunarodnim festivalima, gostovalo u raznim europskim zemljama te predstavljalo Župu dubrovačku i hrvatsku tradiciju na velikim manifestacijama poput Oktoberfesta u Njemačkoj.

Osim nastupa, Društvo aktivno sudjeluje u društvenom životu općine, organizira radionice za djecu, sudjeluje u lokalnim manifestacijama, njeguje suradnju s drugim kulturnim društvima te svojim radom doprinosi očuvanju identiteta i zajedništva u Župi dubrovačkoj.

Blatski športski klub zmaj – BŠK Zmaj osnovan je 1926. godine i ove godine obilježava impresivnu 100. obljetnicu neprekidnog postojanja. Kroz svoju dugu povijest Klub je ostvario brojne zavidne rezultate, odgojio brojne generacije mladih nogometaša te tako bio aktivan sudionik društvenog života Blata.

Od značajnih rezultata valja izdvojiti osvajanje naslova prvaka Županijske lige i Županijskog kupa, plasman u III HNL Jug, osvajanje titule viceprvaka III HNL Jug, a iz kluba su potekli brojni istaknuti nogometaši među kojima su Kaja Rogulj, Emil Šeparović i Ante Žanetić Luli.

Jedna od najvažnijih aktivnosti Kluba je Nogometna škola, koju pohađaju djeca do 6. godine života, a čime BŠK Zmaj potiče sportski duh, zdrav razvoj, ali i stvaranje budućih igrača za seniorsku momčad. Danas škola okuplja 120 djece koja su raspoređena u pet dobnih kategorija, a s njima 3-4 puta tjedno radi pet školovanih i licenciranih trenera. Sve kategorije vikendom sudjeluju i u službenim prvenstvenim utakmicama.

BŠK Zmaj predstavlja pozitivan primjer uspješnog i predanog rada u sportu, a kao nositelj i organizator brojnih sportskih i društvenih aktivnosti značajan je čimbenik podizanja kvalitete života u zajednici. Činjenicom da je jedan od najdugovječnijih sportskih kolektiva u našoj županiji BŠK Zmaj svojim radom i svojim rezultatima pridonosi promociji općine Blato i Dubrovačko-neretvanske županije.