Madeži nisu bezazleni kako mislimo: evo kada treba reagirati

Proljeće je donijelo više sunca, a s njim i ono pitanje koje mnogi odgađaju – koliko zapravo pazimo na svoju kožu? Madeže svi imamo, ali im rijetko posvećujemo pažnju dok se ne pojavi promjena.

Upravo te promjene mogu biti prvi znak da nešto nije u redu, upozorava voditeljica Odjela za socijalnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Marija Mašanović.

Madeži su, objašnjava, promjene na koži koje nastaju nakupljanjem pigmentnih stanica – melanocita. Najčešće su dobroćudni, mogu biti svjetliji ili tamniji, ravni ili uzdignuti, a pojavljuju se već u djetinjstvu i mijenjaju se tijekom života.

„Na njih utječu hormoni, ali i ultravioletno zračenje, zbog čega je važno pratiti sve promjene na koži“, ističe Mašanović.

Jedan od najjednostavnijih načina za praćenje madeža je samopregled kože, koji bi se trebao raditi jednom mjesečno, uz dobro osvjetljenje i uz pomoć ogledala.

Kod pregleda se koristi takozvano ABCDE pravilo koje pomaže prepoznati sumnjive promjene. Gleda se asimetrija madeža, nepravilni rubovi, promjene u boji, veličina veća od šest milimetara te razvoj, odnosno svaka promjena u izgledu kroz vrijeme.

Posebnu pažnju treba obratiti na simptome poput svrbeža, krvarenja, crvenila ili curenja tekućine iz madeža.

„Važno je pregledati cijelo tijelo, uključujući vlasište, područje iza ušiju, tabane, nokte i dijelove koje inače ne vidimo. Kožu treba upoznati, jer tek tada možemo primijetiti promjenu“, dodaje.

Osim samopregleda, preporučuje se i redoviti pregled kod dermatologa, posebno za osobe koje imaju veći broj madeža, svjetliju put ili obiteljsku sklonost kožnim bolestima.

„Minimalno jednom godišnje trebalo bi obaviti pregled, a i češće ako postoje rizični čimbenici ili sumnjive promjene“, naglašava.

Koža, upozorava, pamti svako izlaganje suncu, a upravo je nekontrolirano sunčanje jedan od glavnih rizičnih faktora za razvoj melanoma, najopasnijeg oblika raka kože.

„Melanom nastaje iz pigmentnih stanica i poznat je po tome što se može brzo širiti na druge organe, poput pluća, jetre ili mozga“, objašnjava.

Iako se najčešće povezuje s madežima, može se pojaviti i na dijelovima kože gdje ih prije nije bilo.

Rizik je veći kod osoba svijetle puti, onih koji su imali opekline od sunca u djetinjstvu, ali i kod ljudi koji zbog posla provode puno vremena na otvorenom.

Zaštita je, naglašava, ključna, ali ne samo kroz kreme za sunčanje.

„Važan je i zdrav pristup izlaganju suncu. Izbjegavati najjače sunce, koristiti zaštitne kreme, ali i mehaničku zaštitu poput kapa i odjeće. Kožu treba postupno izlagati suncu i voditi računa o hidrataciji“, kaže.

Posebno upozorava da sunce može biti opasno i kada je zaklonjeno oblacima, kao i na površinama koje reflektiraju zrake, poput mora ili betona.

Zato je, prije ljetnih mjeseci, pravo vrijeme da se počne voditi više računa o koži i svim promjenama koje na njoj primijetimo.