Mikroplastika u zraku i moru prijeti zdravlju: Za koju godinu u moru će biti ribe koliko i plasike

Novo znanstveno istraživanje pokazuje da mikroplastika iz zraka koji udišemo može potaknuti upalne procese u plućima i pogoršati bolesti poput astme, kronične plućne bolesti i raka pluća. Posebno zabrinjava što se radi o česticama kojima smo izloženi svakodnevno, osobito u zatvorenim prostorima, a koje na staničnoj razini izazivaju oštećenja i ubrzavaju razvoj bolesti.

“Nažalost, pluća nisu izolirani organ. Mikroplastiku danas možemo pronaći u gotovo svim tkivima, a ona prolazi i kroz posteljicu te ulazi u nerođeno dijete. Nanoplastika, koja je još sitnija, može prodrijeti u sve organe. Postoje dovoljno podataka iz istraživanja širom svijeta koji jasno pokazuju da mikroplastika nije neutralna, kao što se u početku mislilo, već ima negativan utjecaj na naš organizam. Mikroplastika je svuda oko nas – ne unosi se samo konzumacijom vode iz plastičnih boca ili rezanjem hrane na plastičnim daskama, nego je prisutna i u zraku i vodi. Praktički je nemoguće potpuno je izbjeći. Procjenjuje se da tjedno unesemo količinu plastike ekvivalentnu jednoj kreditnoj kartici,” kazala je sa Soundset Ragusu šefica Europskog parlamenta za odnose s Europskom agencijom za sigurnost hrane Biljana Borzan.

 

Iako je riječ o vrlo kompleksnom i globalnom problemu, postoje mjere koje možemo poduzeti kako bismo smanjili izloženost, Borzan je  kao predstavnica Europskog parlamenta u Europskoj agenciji za sigurnost hrane iskoristila svoje ovlasti i zadala agenciji da pripremi vrlo detaljno znanstveno istraživanje. Rezultati će biti na znanstvenoj osnovi i poslužiti kao temelj za izmjene zakona kojima će se smanjiti upotreba plastike u okolišu te pronaći dugoročno zdravija rješenja.

“Dosad se dosta govorilo o mikroplastici u morima, s procjenom da će do 2050. godine biti više plastike nego ribe. No problem je danas još kompleksniji, jer mikroplastika utječe i na mozak, plodnost, pluća, probavni sustav te mikrobiom – zaštitni skup bakterija u crijevima. Mikroplastika kruži u krvotoku i utječe na zdravlje na više razina.”, kazala je Borzan.

Građanima preporučuje da razmišljaju o svakodnevnim izvorima plastike.

“Savjetujem izbjegavanje pijenja iz plastičnih boca, pranje hrane koja dolazi u plastičnoj ambalaži prije pripreme i kuhanja te smanjenje uporabe plastike u svakodnevnom životu koliko je moguće. Na osobnoj razini, otkad se bavim ovom problematikom, rijetko pijem iz plastičnih boca”, poručila ja Borzan.

Borzan upozorava i na opasnost plastike u morima te ističe nove svjetske smjernice o konzumaciji ribe.

“Ribu danas ne bi trebalo konzumirati više od jednom tjedno. Prije se smatralo da je što više ribe to bolje, no danas je situacija drugačija zbog prisutnosti mikroplastike i teških metala, poput žive. Posebno su ugrožene veće predator ribe koje se hrane manjim ribama, jer se tada događa kumulacija, odnosno nakupljanje svih tvari koje su te manje ribe prethodno unijele u svoj organizam. Sve to završava u mesu i organizmu veće ribe. Zbog toga, riba, koja se nekada rado preporučivala od strane liječnika, danas se ne preporučuje jesti više od jednom tjedno”, zaključno je kazala Borzan.