Ožujak i tri marčane bure: Hoće li ove godine izostati “oproštaj od zime”?

Ožujak je mjesec prijelaza – vrijeme kada se zima i proljeće često sudaraju na najdramatičniji način. Upravo zbog toga u pučkoj meteorologiji posebno mjesto imaju takozvane marčane bure, snažni naleti bure koji su se kroz povijest često pojavljivali u ovom mjesecu. No, posljednjih godina sve se češće postavlja pitanje – jesu li marčane bure postale rijetkost?

Prema riječima meteorologa Kristijana Božarova s Crometea, pučko vjerovanje govori da bi ih u ožujku trebalo biti barem tri.

„Nekako se najčešće za datume uzimaju 7., 17. i 27. dan ožujka, no naravno to nije nikakvo pravilo, to se kroz prošlost možda češće događalo oko tih datuma pa je tako došlo u vjerovanje“, objašnjava Božarov.

Ipak, naglašava da takav raspored nikada nije bio čvrsto pravilo.

„I u prošlosti je bilo ožujaka bez marčanih bura ili sa samo jednom ili dvije“, kaže.

Sve rjeđe u toplijim zimama

Prema njegovim riječima, posljednjih desetljeća ovaj se fenomen javlja sve rjeđe.

„Posljednjih godina, odnosno desetljeća, sve češće te marčane bure izostaju. Tako da sa promjenom klime i toplijim zimama, u stvari te marčane bure postaju rijetkost i sve su češći ožujci bez tih bura, bez oproštaja od zime.“

U pučkom vjerovanju dugo se smatralo da bez njih nema pravog početka proljeća.

„No i to se promijenilo u posljednjih deset do dvadeset godina – proljeće nastupa sve ranije“, ističe Božarov.

Sudar zime i proljeća

Razlog pojave marčanih bura leži u velikim temperaturnim i tlačnim razlikama nad Europom.

„Marčane bure pušu zbog velikih razlika u temperaturama i tlakovima nad Europom. Naime, odlazeća zima sa europskog kopna još pokušava kružiti nešto hladnog zraka prema Mediteranu, a istovremeno sa Sredozemlja i sa Zapada već dolazi znatno topliji zrak.“

Dodatni utjecaj ima i sve snažnije dnevno zagrijavanje.

„Posljedice dnevnog zagrijavanja sa sve dužim danima također imaju utjecaj na ubrzani rast temperatura i onda dolazi do sukoba odlazeće zime i dolazećeg proljeća, što se manifestira po tim marčanim burama.“

Najekstremniji mjesec u godini

Božarov napominje da izostanak marčanih bura ne znači da proljeće neće biti ugodno.

„Ako one ove godine izostanu, to ne znači da neće biti pravog i lijepog proljeća, već se događalo to u prošlosti, pogotovo zadnjih godina.“

Zanimljivo je i da je ožujak meteorološki jedan od najnepredvidljivijih mjeseci u godini.

„Inače, zanimljivost – ožujak je i najekstremniji mjesec u godini. To je još jedan dokaz o tome zašto pušu te marčane bure“, kaže Božarov.

Kao primjer navodi temperaturne rekorde u Dubrovniku.

„To je jedini mjesec koji recimo u Dubrovniku ima preko 30 stupnjeva razlike od najniže do najviše izmjerene temperature. U povijesti dubrovačkih mjerenja najhladniji ožujak bio je 1963. kada se temperatura spustila na minus 4°C, a najtopliji 2017. kada je narasla na plus 27°C.“

„To čini razliku od 31°C između tih ekstremnih izmjerenih temperatura, a takvu razliku nema ni jedan drugi mjesec u godini“, zaključuje.

Bez obzira hoće li se ove godine pojaviti sve tri marčane bure ili će izostati, jedno je sigurno – ožujak ostaje mjesec velikih vremenskih kontrasta i nepredvidivih promjena koje često označavaju konačan prijelaz iz zime u proljeće.