POMOR PALMI Hoće li Dalmacija, nakon periska, ostati bez još jednog prepoznatljivijeg simbola?

Mediteranske razglednice desetljećima su izgledale isto, sjajne kamene rive, privezane barke i palme koje se nadvijaju nad morem. No posljednjih je godina taj prizor u mnogim dalmatinskim mjestima ugrožen, mogu li palme u Dalmaciji preživjeti pandemiju pipe?

Od 2019. godine počeo je masovni pomor palmi koji se proširio gotovo cijelom obalom. Od Istre do Dubrovnika glavni je krivac invazivni kukac poznat kao palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus).

Riječ je o jednom od najopasnijih štetnika palmi na svijetu. Kukac potječe iz jugoistočne Azije, a u Europu je stigao trgovinom ukrasnim palmama. Nakon što je početkom 2000-tih poharao Španjolsku i Italiju, postupno se proširio i na istočni Mediteran. U Hrvatskoj je prvi put potvrđen početkom prošlog desetljeća, ali je pravi val propadanja palmi postao vidljiv nakon 2019. godine, kada su se aleje i drvoredi uz obalu počeli sušiti i propadati naočigled zabezeknutih stanovnika i turista.

Kako jedan kukac ubije desetmetarsko stablo?

Najveći problem palmine pipe nisu odrasli kukci nego ličinke. Ženka polaže jaja u pukotine na vrhu palme ili u oštećenja na deblu. Kada se ličinke izlegu, počinju bušiti hodnike kroz unutrašnjost stabla i hraniti se mekim tkivom.

Proces je gotovo nevidljiv izvana. Palma mjesecima izgleda zdravo, a zapravo se iznutra pretvara u šuplju strukturu. Kada se šteta proširi do vrha stabla, dolazi do naglog kolapsa palminog organizma, kruna se savija, lišće se suši, a cijelo stablo u kratkom vremenu ugiba. U jednoj palmi može se razviti više desetaka ličinki, a odrasli kukci mogu letjeti kilometrima, što omogućuje brzo širenje zaraze.

Najveća žrtva je kanarska datulja

Najosjetljivija je kanarska palma (Phoenix canariensis), visoka i dekorativna vrsta koja je desetljećima simbol dalmatinskih šetnica. Kanarska palma dominira rivama u mjestima i gradovima poput Splita, Šibenika, Makarske pa sve do Korčule, Vele Luke i Dubrovnika.

U nekim sredinama uklonjeno je na desetke stabala. Razlog je jasan, jednom kad palma propadne, ne postoji više način da se spasi, može se srušiti, pa se zaražena stabla često moraju ukloniti jer ugrožavaju sigurnost ljudi i imovine.

Borba još uvijek traje

Borba protiv palmine pipe posebno je zahtjevna jer se razvoj štetnika odvija unutar debla, gdje je zaštićen od vanjskih utjecaja. Zbog toga se napad često primijeti tek kada je šteta već velika. Zato su brojni gradovi i mjesta diljem naše županije posegnuli za metodama zaštite, od insekticidne injekcije u deblo, feromonske klopke do redovitih pregleda vrhova palmi. Radi se o dugotrajnom i vrlo skupom procesu za lokalnu samoupravu. Borba protiv pipe zahtjeva stalni nadzor i visoke troškove, jedna odrasla palma može se preventivno tretirati i nekoliko puta godišnje. Način na koji su ljudi zaduženi za održavanje zelenih površina u gradovima i mjestima pristupili rješavanju problema u konačnici je rezultiralo uspjehom ili neuspjehom, odnosno, u nekim su mjestima poput Orebića palme trajno nastradale, dok se Korčula, Vela Luka i Dubrovnik dobro nose s pipom.

Frapantno slična priča kao s plemenitom periskom

Zanimljivo je da se pomor palmi u mnogočemu može usporediti s još jednom nedavnom ekološkom tragedijom u Jadranu, nestankom plemenite periske (Pinna nobilis). Periske su desetljećima bile simbol podmorja, a onda je od 2019. godine gotovo cijelu populaciju uništio parazit Haplosporidium pinnae. U samo nekoliko godina ova strogo zaštićena školjka gotovo je nestala iz Jadrana.

Sličnost je zapanjujuća, u oba slučaja riječ je o invazivnom organizmu koji se širi velikom brzinom i pogađa vrstu koja je postala simbol mediteranskog krajolika, jednu na kopnu, drugu pod morem.

Hoće li palme nestati s dalmatinskih riva?

Stručnjaci smatraju da potpuni nestanak palmi nije realan razvoj događaja, ali će se struktura zelenila na obali, a s time i čitava vizura gradova, bitno promijeniti. Gradovi sve češće sade otpornije vrste palmi ili potpuno druga stabla, jer je kanarska palma posebno osjetljiva na napad palmine pipe.

Ipak, šteta koja je već nastala jasno pokazuje koliko brzo invazivne vrste mogu promijeniti izgled prostora koji se stoljećima smatrao tipično mediteranskim. Palme su bile jedan od prepoznatljivih motiva dalmatinskih razglednica, baš kao što su periske bile simbol života na morskom dnu. U samo nekoliko godina oba su simbola gotovo nestala, jedan s riva, drugi iz mora, no nisu nestali u potpunosti. Kakva je situacija s palmama u našoj županiji, pročitajte u nastavku ovog serijala tekstova.

Foto: Pinterest, Blog Davey Tree, Primošten plus portal, privatni album, KTD Hober