Ekološka sidrišta – što je to? Dolaze milijuni eura za to, a slobodno sidrenje bit će zabranjeno

Park prirode Lastovsko otočje osigurao je 1.889.050,72 eura bespovratnih sredstava za uspostavu sustava ekoloških sidrišta, projekt kojem je izravni cilj zaštita morskih staništa i vrsta unutar jednog od najvrjednijih akvatorija u Hrvatskoj. Korak je to do potpune zabrane slobodnog sidrenja što bi u budućnosti mogao biti ključan projekt za zaštitu morskog dna.

Odluku o financiranju ravnatelju Javne ustanove Park prirode Lastovsko otočje Miru Maričeviću uručila je ministrica Marija Vučković, u okviru poziva „Poboljšano upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000“. Odobrena sredstva pokrivaju 85 posto ukupne vrijednosti projekta, što je ujedno i maksimalni mogući udio sufinanciranja.

Što to konkretno znači za Lastovo?

Jedan od najvećih pritisaka na morska staništa posljednjih godina je nautički turizam. Sidrenje na osjetljivim područjima, osobito na livadama posidonije i drugim zaštićenim staništima, ostavlja dugotrajne posljedice. Upravo zato ekološka sidrišta predstavljaju rješenje koje pomiruje turizam i zaštitu prirode.

Za razliku od klasičnog sidrenja, gdje brod baca sidro na dno oštećujući biljke i staništa, kod ekoloških sidrišta brod se veže za stalno postavljenu plutaču koja je posebnom konstrukcijom učvršćena u morskom dnu. Sidrišni sustav obično uključuje spiralni vijak ili sidreni blok u podlozi te elastične ili plutajuće konope koji sprječavaju da se lanac vuče po dnu. Na taj se način sprječava čupanje posidonije, razaranje morskih staništa i podizanje sedimenta, što je čest problem u popularnim uvalama gdje se ljeti sidri velik broj plovila. Kad tome pridodamo činjenicu da se radi o zaštićenom području prirode, jasno je da je uvođenje takvog sustava ključno za očuvanje osjetljivih morskih staništa.

Koliko je projekt važan, ističe i ravnatelj Maričević koji na realizaciju gleda gotovo vizionarski. Odluka je tek prvi korak u realizaciji, a radovi će započeti nevjerojatnije tijekom sljedeće zime. Naime, za ugovore koji prelaze financijski prag od dva milijuna eura ukupne vrijednosti, potrebna je suglasnost Vlade RH.

„Čekamo suglasnost Vlade, ne možemo znati kad ćemo je točno dobiti, ali računamo da će to biti tijekom mjesec dana. U međuvremenu ćemo završiti glavni projekt i tražiti izdavanje lokacijske dozvole Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Kad dobijemo dozvolu, krećemo u raspisivanje natječaja za izvođača radova. Nadamo se da ćemo do početka ljeta biti spremni za raspisivanje natječaja“, objasnio nam je ravnatelj.

Međutim, Maričević ističe kako nije riječ samo o postavljanju ekoloških sidrišta, Lastovci će napraviti još jedan važan korak prema očuvanju morskog dna. Projektom su predviđene aktivnosti praćenja stanja morskih vrsta i staništa, kao i provedba konkretnih mjera očuvanja za ugrožene vrste. Drugim riječima, riječ je o sustavnom i dugoročnom upravljanju, ali ne samo to!

„Ekološko sidrište koje ćemo projektom postaviti na zaštićeno područje Lastovskog otočja je temelj kompletne zabrane slobodnog sidrenja u skorijoj budućnosti. Nakon što se projekt realizira, radit ćemo i jednu dodatnu analizu kojom ćemo utvrditi optimalni broj sidrišta za naše područje, a nova ekološka sidrišta osigurat će dovoljan broj sidrenih mjesta. Dugoročno planiramo zabraniti slobodno sidrenje u potpunosti“, najavio je Maričević.

Lastovsko otočje dio je europske ekološke mreže Natura 2000, a ovaj projekt izravno doprinosi ciljevima Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. godine, koja naglašava potrebu za zaustavljanjem gubitka prirodnih staništa i njihovom aktivnom obnovom.

Za Lastovo, koje je godinama gradilo imidž destinacije netaknute i izvanredno lijepe prirode, ovaj je projekt i poruka i obveza. Poruka da se razvoj može planirati pametno i dugoročno, a obveza da se najvrjedniji resurs, a to je more, čuva prije nego što bude kasno.

Gotovo 1,9 milijuna eura europskih sredstava ovaj put neće završiti iznad, već ispod mora, tamo gdje je zaštita najpotrebnija.

Foto: Giuseppe Iacovangelo, A. Gugić, PP Lastovsko otočje