TRADICIJA I ODRŽIVOST NA PIJATU Parapač, pazija, mišanca, fenomenalna radionica LAG-a 5

Prošle subote na poluotoku Pelješcu priroda, učenje i tradicija spojili su se na jednom mjestu. U prostoru OPG-a i Vinarije Bartulović u Prizdrini održana je edukativna radionica o tradicionalnoj i održivoj prehrani, odnosno o parapači, paziji, samoniklom jestivom bilju – kako vam je draže i to u organizaciji LAG-a 5.

Riječ je o aktivnosti koja se provodi u sklopu projekta „Food Without Borders: Meeting Each Other Through Flavours“ iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske. Kroz spoj teorijskog i praktičnog rada, sudionici su učili kako prepoznati, pravilno brati i pripremati samoniklo jestivo bilje, važan, ali danas pomalo zaboravljen dio mediteranske prehrane. Poseban naglasak stavljen je na odgovorno i održivo sakupljanje, uz poštivanje prirodnih ciklusa i bioraznolikosti lokalnog područja.

Pod stručnim vodstvom Katije Živković, sakupljačice i poznavateljice samoniklog bilja te uz pomoć dubrovačke gastro-publicistkinje Jadranke Ničetić, 30 polaznika na terenu je upoznalo najčešće jestive i ljekovite biljke Pelješca. Divlja mrkva, divlji poriluk, kostiš (kostrič), kozja brada, lemprc, morač i poljski sljez samo su neke od biljaka koje se skupno nazivaju pazija, mišanca ili parapač, a među najpoznatijim samoniklim vrstama su još divlje šparoge, kuke, motar, kapari i žućenica.

Područje LAG-a 5 obiluje samoniklim, jestivim biljem što ne čudi jer su u pitanju naši prirodno najočuvaniji otoci Korčula, Mljet i Lastovo te poluotok Pelješac. Parapač se na ovim prostorima bere tradicionalno, neki će reći da je ukusno, neki će reći da je blago gorko, ali je sigurno bogato vitaminima i mineralima. Samoniklo jestivo bilje kao namirnica nastala je iz siromaštva, neimaštine i gladi, a danas se smatra delicijom i lokalnim specijalitetom. Osim što je stekla novu slavu, moderna vremena donijela su i neka ograničenja za branje parapači. Dok se bilje u prošlosti bralo svugdje gdje ga je bilo, danas treba paziti da se bere na područjima koja su zagađena pesticidima ili opasnim gnojivima.

Sve su to naučili polaznici radionice, a edukacija se potom nastavila u kuhinji konobe Bartulović, gdje su učili kako prikupljeno bilje pripremiti i uklopiti u svakodnevnu prehranu, od tradicionalnih recepata do suvremenih interpretacija jela. Na otocima i Pelješcu pazija se najčešće jede „pod uje“ uz ribu, u salatama ili kao juha, a polaznici su je pripremali i kušali u formi Quichea, polpeta, ali i kolačića i drugih deserata.

Ovakve radionice imaju važnu ulogu u očuvanju znanja o samoniklom bilju i tradicionalnoj prehrani te njihovom prenošenju na mlađe generacije, potičući odgovorno korištenje prirodnih resursa i očuvanje gastronomske i kulturne baštine našeg kraja.

Što je LAG 5?

Lokalna akcijska grupa „LAG 5“ neprofitna je organizacija zadužena za provođenje intervencije 77.06. »Potpora LEADER (CLLD) pristupu« iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. kroz izgradnju partnerskog modela suradnje javnog, gospodarskog i civilnog sektora općina s područja Pelješca, Mljeta, Lastova i Korčule. Od svog osnutka 2012. godine zaslužan je za brojne projekte iz različitih područja – od poljoprivrede, energetike, socijalnih usluga do održivog turizma, usmjerene na razvoj cjelokupnog područja LAG-a 5 i aktivno uključivanje lokalnog stanovništva. LAG 5 danas broji preko 70 članova te je dosad financirao 68 projekata u prethodnom programskom razdoblju, od 2014. do 2020. godine, ukupne vrijednosti od  1.272.749,00 eura. Sjedište LAG-a 5 je Korčula, a voditeljica je Katarina Slejko.

FOTO: LAG 5